
Zasluženo! Komplet lepinja zauzela prvo mesto na listi „Tejst atlasa“
Međunarodni kulinarski magazin je istakao da u Srbiji ne smete zaobići pljeskavicu i ajavar

Međunarodni kulinarski magazin „Tejst atlas“ objavio je listu najboljih jela i na prvom mestu se našla komplet lepinja. O vrhunskim specijalitetima naše tradicionalne kuhinje govori Katarina Petrović, čije specijalitete pratimo u emisiji „Gastronomad“.
Komplet lepinja je specijalitet zapadne Srbije. U njoj su isključivo domaći sastojci, čak i lepinja mora biti napravljena u „domaćoj radinosti“ i u tome jeste čar, napominje Katarina Petrović.
- Peče se u onim starinskim, zidanim pećima i to da budu bukova drva, jer se kaže da su najukusnije lepinje kada se peku na bukova drva. A čuvena porodica iz Užica koja je napravila komplet lepinju, njihovi potomci i oni koji su nasledili njihov posao, sigurno žale što nisu to zaštitili kao svoj lični brend. Ali i ovako su mnogo doprineli srpskoj gastronomiji time što su šezdesetih godina prošlog veka napravili tu čuvenu komplet lepinju - rekla je Katarina za RTS.
Pretop – važan sastojak komplet lepinje
Pretop se dobija tako što se uhvati mast posle pečenja jagnjeta i praseta. Kako se pretop hladi, mast izlazi na površinu, a želatin tamno mrke boje (veoma slan sa odgovarajućim procenatom vode) pada na dno. Originalan pretop se dobija pečenjem jagnjeta ili praseta u furuni.
Lepinja se zaseče po horizontali sa blagim udubljenjem prema sredini, tako da bude otprilike kao posuda, a gornji deo kao poklopac. Donji deo se premaže starijim kajmakom. Jaje se umuti i prelije preko kajmaka. Zatim se donji deo lepinje stavi u zagrejanu pećnicu i peče oko 10 minuta (zavisno od toga da li volite rešiju lepinju). Poklopac se stavi u pećnicu neposredno pred izvlačenje lepinje da se zagreje. Nakon pečenja, lepinja se izvadi iz pećnice i prelije zagrejanim pretopom, bilo jagnjećim ili svinjskim.
-Danas se praktikuje i da se doda malo pršute ili različitih priloga. Lepinja se jede prstima, tako što se tim hrskavim poklopcem vadi sočni deo iz lepinje. Naravno, zamaste se i prsti, i brada, i sve, ali se uživa u tome - naglašava Petrovićeva.
Na listi Tejst atlasa su se našli i pljeskavica i ajvar. Kada je pljeskavica u pitanju, njen kvalitet uglavnom zavisi od roštilj-majstora koji uglavnom kriju svoje tajne sastojke. Takođe, napominje Katarina Petrović, jako je važan i način termičke obrade.
Printscreen/YouTube/jutjub AgroTV Srbija
Kuhinja u Srbiji se dosta razlikuje po regionima. Vojvođani vole masno i slatko, na jugu vole ljuto, a u istočnoj Srbiji specijalitete od sira i sušenog voća, na primer.
- Mi smo u suštini mala zemlja, ali na primer, isto jelo u dva različita grada se različito zove. Isto se priprema, samo su nijanse u pitanju, međutim, u Vojvodini se uglavnom većina stvari zasnivala na pecivima i testima, jer se u tim krajevima uglavnom gajila pšenica. Tako da u zavisnosti od podneblja se razvijala i gastronomija. Napretkom tehnologije došlo je do nekih izmena, što mnogi smatraju skrnavljenjem tradicije, ali u današnje vreme, mi gastronomadi i savremeni kuvari, sve ćemo živo da pomešamo. Volim da kombinujem i pravim Srbiju u malom na svojoj trpezi - naglašava Katarina Petrović.
Nekada se hrana pripremala „po osećaju“, danas je sve to postalo skoro nauka, ali ipak je iskustvo najvažnije.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari