
Uzrok svake treće saobraćajne nesreće je strašna bolest vozača!
Prim. dr Tatjana Radosavljvić upozorava na bolest slip apneu ili prestanak disanja u snu, zbog čega se pacijent budi i po 100 puta noću, te je tokom dana pos

Svaka treća saobraćajna nesreća posledica je bolesti slip apneje, odnsono prestanka disanja tokom sna, upozoravaju stručnjaci. Kako ističu, problem je što pacijenti često nisu svesni da je imaju, pa se, samim tim, i ne leče.
Naime, ovo oboljenje karakteriše prestanak disanja, obično na 10 sekundi tokom sna, zbog čega se pojedini pacijenti bude i po 100 puta, ali se toga posle ne sećaju.

Vozač, Profimedia
A, posledica toga je, kako za 24sedam objašnjava pneumoftiziolog prim. dr Tatjana Radosavljević, pospanost, koja ugrožava život svih vozača, a prema statistici iz Amerike i Evrope, uzrok svake treće saobraćajne nesreće je upravo slip apneja. Ta ista statistika, kako dodaje, ne vodi se kod nas, ali brojke mogu da se preslikaju i na Srbiju.
– Prekid disanja opasan je sam po sebi, jer postoji mogućnost da se osoba ne probudi. Pacijeti često nisu ni svesni da imaju prekide disanja, a bude se umorni, pospani i dekoncentrisani. To je najopasnije za one čija zanimanja zahtevaju brze reflekse i savršenu koncentraciju. Vozači su zbog toga u najvećem riziku, a prema statistici iz Amerike, ali i Evrope, upravo ova bolest uzrok svake treće saobraćajne nesreće! – napominje naša sagovornica.
“Hrkači”…
Prema njenim rečima, ima čak 70 odsto ljudi koji hrču ili “hrkača”.

Prim. dr Tatjana Radosavljević, Privatna arhiva
– Postoje tri vrste ove bolesti. Prva je opstruktivna i nastaje zbog posebnog oblika grla i zatvaranja disajnog puta kada se pacijent opusti, odnosno tokom sna. Druga vrsta naziva se centralna apeja, kada pacijenti imaju smanjenu sposobnost disanja. Postoji i mešovita, koja je kombinacije ove dve – objašnjava prim. dr Radosavljević.
Osim opasnosti u saobraćaju, ova bolest, ukoliko se ne leči, nosi i određene faktore rizika za razvoj drugih zdravtsvenih stanja i bolesti.
– Komplikacije nastaju zbog toga što svaki put kada osoba zaspi, i nastane prekid disanja, dolazi do pada kiseonika, koji se, nakon buđenja, naglo vraća u normalu. To je jedna vrsta šoka za organizam, koji, u tim situacijama, može pojačano da luči hormon kortizol, a posledica toga je gojenje. Takođe, uzrok je i povišenog krvnog pritiska, aritmije, pa i infarkta, kao i erektilne disfunkcije, dijabetesa i šloga – nabraja pulmolog.
Kako se otkriva?
Kako dodaje, broj prekida disanja meri se na sat, a u pojedinim slučajevima ona može da dostigne 80 ili 100 prekida tokom spavanja.

Ilustracija, Profimedia
– Za laku apneju smatra se kada neko ima od pet do 15 prekida disanja na sat, srednje teška je od 15 do 30, a više od 30 predstavlja težak oblik ove bolesti. Postoje slučajevi kada osoba ima i po 100 prekida, pa se u toku spavanja budi i do 100 puta – naglašava ona i poručuje da se dugo ovo stanje nije tretiralo kao bolest, potvrđuje činjenica da se o njoj nije pisalo sve do devedesetih godina prošlog veka. Ipak, danas je lečenje ove bolesti vrlo uspešno.
– Kada je u pitanju lečenje slip apneje, najpre je potrebno ustanoviti je. To se radi tako što se pacijentu stavi sonda u nos, dok je on priključen na aparat koji meri broj prestanak disanja na satu. Ukoliko se dijagnostikuje lak oblik bolesti, potrebno je da pacijent izbegne spavanje na leđima i hrkanje – kaže nam prim. dr Radosavljević i dodaje:

Ilustracija, Profimedia
– Takođe, postoji i hirurška intervencija, skraćivanja rese u grlu, ali ona je uspešna samo do 22 prekida disanja po satu. Sve iznad toga zahteva korišćenje takozvanog CPAP aparata, koji uspavljuje pacijenta i ukoliko dođe po prekida disanja otvara grlo i uspostavlja noramalano disanje. Aparat se najčešće mora nositi doživotno – kaže ona.
Srbija bez statistike
I poznati stručnjak za saobraćaj Milan Božović potvrđuje za 24sedam da je slip apneja vrlo ozbiljna bolest koja može da ugrozi saobraćaj.

Milan Božović, Printscreen/Youtube, Pink
– Dobar i kvalitetan san preduslov je za vožnju svakog prevoznog sredstva, od automobila i kamiona, pa do aviona. Pacijenti, koji boluju od slip apneje, nesvesno se bude tokom spavanja, pa za volan sedaju umorni i nekoncentrisani, što je ogroman rizik. Upravo zbog toga je i prepoznata kao bolest profesionalnih vozača – napominje on.
Kako kaže, veliki je problem što u našoj zemlji ne postoji statistika o broju ljudi koji pate od apneje.
– U pojedinim zemljama vozači ne mogu da dobiju ili produže važenje vozačke dozvole ukoliko se ne leče. Kod nas to, nažalost, nije slučaj. Takođe, ne postoje ni testiranja vozača na ovu bolest, pa samim tim, nemamo podatak ni koliko je vozača nastradalo od posledica slip apneje – zaključuje Božović.Pročitajte još
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari