
Analiza krvi je put do otkrivanja koronavirusa: Ovi parametri ukazuju na infekciju i njen ishod
Rezultati takozvane biohemije mogu da pokažu da se bolest razvija, ali pružaju i potencijalno važne prognostičke informacije

Epidemiološka situacija u Srbiji i dalje je nepromenjena u ovom trećem talasu, sa tendencijom pogoršanja. Četvorocifreni su brojevi novootkrivenih inficiranih osoba. Nije naodmet da se podsetimo zlatnog standarda detekcije opasnog virusa u telu – analizama krvi.
Kliničko-biohemijske laboratorije imaju važnu ulogu u ranoj dijagnozi bolesti, s obzirom na to da pružaju informacije koje mogu da “pokažu” postojanje upalnog procesa. Koji su to parametri u nalazima koji mogu ukazati na prisustvo koronavirusa, otkrili su stručnjaci za naš portal.
Građani pri prvim pojavama simptoma visokozaraznog koronavirusa – kašlja, otežanog disanja i povišene temperature, odlaze u domove zdravlja, gde su organizovani izdvojeni delovi, specijalne kovid ambulante u kojima se redom rade analize i sprovode sve potrebne mere. Zdravstveni radnici su pripremljeni da dočekaju sve one koji imaju respiratorne tegobe, a po planu najpre se radi dijagnostika uzimanja krvi.

Pixabay
Šta iz rezultata analize krvi upućuje na to da možda imamo koronu?

Printscreen/Youtube, Novo jutro
Dr Radmila Šehić, specijalista opšte medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu, kaže za 24sedam da je ovo pitanje veoma kompleksno, jer na osnovu krvne slike nikada sa sigurnšću ne možemo da tvrdimo da je u pitanju kovid 19, ali postoje određene smernice koje mogu da ukažu na ovaj virus.
– Ako pogledamo rezultate krvi, nikada ne možemo pomisliti samo na koronavirus, jer određeni parametri upućuju i na druge infekcije. Ipak, ja često ističem da je laboratorijski pregled kraljica dijagnostike, jer pojedina odstupanja u rezultatima iz venske krvi mogu poslužiti kao alarm da se u organizmu nešto dešava – ističe ona, i dodaje da treba obratiti pažnju na tri parametra iz nalaza.
– Najpre treba obratiti pažnju na bela krvna zrnca, leukocite, koji su u nalazima raščlanjeni po leukocitnim formulama. Ako su u porastu, upućuju na bakterijske ili virusne infekcije, što se može uvideti u zavisnosti od tih formula – kaže dr Šehić.
Upravo ovakav pristup pozdravio je i epidemiolog i šef Kriznog štaba dr Predrag Kon, koji je ranije objasnio šta je to što u običnom nalazu krvi predstavlja znak za uzbunu.

Dr Predrag Kon, TV Pink printscreen
– U nalazu laboratorijskog testiranja prvi znak da postoji mogućnost da smo pozitivni na kovid je leukopenija, manjak leukocita. Ukoliko ne postoji, onda se i ne razmišlja o infekciji koronavirusom – smatra dr Kon.
Sledeće, dodaje dr Šehić, na šta treba obratiti pažnju je CRP protein, koji je opšti marker, a to znači da njegova povišena vrednost ukazuje na prisutan upalni proces u organizmu.
– Tako je moguće utvrditi i da li je došlo do destrukcije tkiva, ali nam on neće otkriti koja je infekcija u pitanju – objašnjava dr Šehić.
Dalje, kako ističe dr Šehić, C-peptid analiza se koristi kako bi se izmerio nivo ovog peptida u krvi, a sedimentacija eritrocita pokazuje nam na moguće postojanje organske bolesti, ali njihov nivo nije presudan kada je u pitanju koronavirus.
D-dimer i opšte stanje pacijenata
– Naredna stvar koja je jako važna je D-dimer, tačnije proteinski fragment koji nastaje u procesu razgradnje krvnog koaguluma i ukazuje na aktivaciju procesa koagulacije u organizmu. Uvrštava se u laboratorijski pregled od velike važnosti, jer je jasan pokazatelj da li se nešto dešava unutar krvnih sudova. Ukoliko je stanje promenjeno u odnosu na normalne vrednosti, jasno je da se radi o infekciji, ali ona ne mora nužno upućivati na koronavirus – kaže dr Šehić.
Stvar koju ne smemo da zaboravimo, je opšte stanje pacijenta, kao važan klinički vid otkrivanja bolesti.Pročitajte još
– A laboratorijski nalaz je tu da samo potvrdi ili opovrgne stanje pacijenta – poručuje ona, i dodaje da naposletku, ukoliko se pokaže da postoji sumnja da je pacijent zaražen kovidom 19, upućuje se na dalja ispitivanja.
– To obuhvata skener pluća i PCR testiranje. Ipak, sam tok bolesti odrediće klinička slika. Svakako, ovi parametri mogu biti korisni za procenu neophodnosti hitnog zbrinjavanja pacijenata – zaključila je dr Šehić.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari