
Hod sa vodom pomešan sa mlekom od snova: Srbija na Bijenalu u Veneciji
Kustoskinja Biljana Ćirić ističe da je jako bitno što je naša zemlja ove godine prisutna u Veneciji, pošto mnoge države iz regiona neće imati svoje predstavnike i paviljone

Samostalna izložba multimedijalnog umetnika Vladimira Nikolića "Hod sa vodom" predstavljaće Srbiju na 59. Venecijanskom bijenalu, koje će biti održano od 23. aprila do 27. novembra, a vernisaž je predviđen od 20. do 22. aprila, najavila je kustoskinja Biljana Ćirić.
- „Hod sa vodom'' je izraz naše prepletenosti i međuzavisnosti, jer pravljenje izložbi je jako kompleksan proces. Čitav koncept podcrtava odnos tehnologije i prirode, u ovom slučaju vode - osnovnog dela našeg tela. Razumemo vodu kao prostor koji nas povezuje, a ne razdvaja. Još jedan bitan aspekt ove izložbe je da je to prva multimedijska prezentacija u Paviljonu Srbije - istakla je Ćirićeva.
Biljana Ćirić Tanjug/Zoran Žestić
Tema ovogodišnjeg Bijenala u Veneciji nosi naziv "Mleko od snova", ali Ćirićeva ističe da su dva Nikolićeva rada, "800 metara" i "Dokument", koja će biti predstavljena na njegovoj izložbi u srpskom praviljonu, nastala u poslednje tri godine i nisu direktan odziv na temu koja je objavljena pre dve godine.
- To je nešto na čemu on radi već duže vreme. Postoji jako puno zajedničkih aspekata teme Bijenala i njegovog rada, jer se bave odnosom tehnologije i našeg tela. To su neke naše civilizacijske zajedničke tranformacije kroz koje prolazimo tokom pandemije i mislim da će Bijenale to da reflektuje, kao i naše prezentacije.
Kako je navedeno u opisu Nikolićeve izložbe "Hod sa vodom", rad "800 metara" snimljen dronom preuzima "ptičju perspektivu, kolonijalno gledište koje je danas prošireno i apstrahovano u vidu naših telefonskih ekrana putem Gugl mapa i drugih uređaja koji određuju našu percepciju vremena i prostora".
“Nojeva violina”, Venecija/Profimedia
„Dokument“ u horizontalnom formatu predlaže strpljenje umetnika i usporenost delanja kao metodologiju za postizanje savršenih uslova za gledanje u skladu sa našim ljudskim binokularnim vidom. Slika je napravljena upotrebom moderne tehnologije u retrogradne svrhe da bi se telesni pogled projektovao kao dvodimenzionalna modernistička slika, navodi se u opisu.
Kustoskinja je sa Nikolićem počela saradnju 2014. godine kada je sa Majom Ćirić u Kini realizovala rezidencijalni program koji je povezivao savremeno stvaralaštvo i geografije koje nisu ekonomski povezane - Kina, Srbija, Singapur i Kolumbija, u okviru kog se Nikolić kao srpski umetnik predstavio u Guang Džou tajms muzeju.
Saradnja je nastavljena prvom kustoskom izložbom Biljane Ćirić u Srbiji 2017. na poziv Kulturnog centra Beograda, kojoj je Nikolić dao naziv "Kad se drugi sreće sa drugim".
- Pošto radim na edukativnom programu za mlade umetnike i kustose svake godine u Beogradu jedan od prvih umetničkih ateljea za koje insistiram da se poseti je Nikolićev, jer mislim da je njegova praksa jako bitna za lokalni i međunarodni kontekst. Rad ''800 metara'', koji ćemo predstaviti na Bijenalu, prvi put sam videla kad sam išla u atelje sa polaznicima programa, jer je tada bio u produkciji - istakla je Ćirićeva.
Biljana Ćirić Tanjug/Zoran Žestić
Prema njenim rečima, za predstavljanje Srbije jako je bitna knjiga, koja će se kao sastavni deo izložbe pojaviti pred otvaranje Venecijanskog bijenala, a radi se sa inostranim izdavačem, dok tekstove za nju, osim Biljane Ćirić, pišu i umetnici Dejan Sretenović, Filipa Ramos, Alenka Gregorić i Marko Skotini.
- To je jako bitan međunarodni izdavač i knjiga će imati život i posle izložbe kroz svetske knjižare savremene umetnosti, što je vrlo značajno za umetnika. Drugi bitan aspekt je da knjiga nije katalog i arhivska prezentacija izložbe, već eksperiment u izdavačkom, kustoskom i umetničkom smislu - naglasila je Ćirićeva.
Upitana koliko je prisustvo na manifestaciji u Veneciji važno za afirmaciju samog umetnika, odnosno šta znači za Srbiju, Biljana Ćirić je rekla da je "kontinuirana prezentacija na Bijenalu jako bitna za naše umetnike ali nije dovoljna".
- Nadam se da će prezentacija otvoriti neka vrata za umetnike, institucije... Mislim da na nivou institucionalne saradnje postoji jako puno prostora u budućnosti da se naši umetnici više pojavljuju na međunarodnoj sceni. Da to ne bude samo svake druge godine i da se na tome radi više i intenzivnije.
Pixabay
Ćirićeva je istakla da je jako bitno što je Srbija ove godine prisutna u Veneciji, pošto mnoge zemlje iz regiona neće imati svoje predstavnike i paviljone.
- Kao što znate, u velikoj smo krizi i baš zbog nje taj gest Srbije da nastavi sa prezentacijom Paviljona jeste jako bitan za podršku kulturi.
Paviljon Srbije u Veneciji je podržalo i organizovalo Ministarstvo kulture i informisanja, u saradnji sa Muzejom savremene umetnosti u Beogradu kao realizatorom.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari