
Knjiga koja hvata za grkljan: 24sedam na promociji romana Emira Kusturice „Vidiš li da ne vidim“ (FOTO/VIDEO)
Reditelj je naglasio da je ovo delo nastalo kao potreba da se oduži Peteru Handeku, „čoveku koji je zadužio Srbiju“

- Filmovi Emira Kusturice hvataju za grkljan i mošnice, videćemo da li će tako biti i sa knjigom „Vidiš li da ne vidim“ - izjavio je sinoć pisac Vladimir Pištalo na promociji Kusturičinog romana, koja je održana u Narodnoj biblioteci Srbije.
On je podsetio da se njegov otac družio sa ocem Emira Kusturice, a da on danas govori o njegovoj knjizi i umetnosti i da to predstavlja „neki kontinuitet života“.
24sedam/Katarina Mihajlović
Knjiga može da uhvati za grkljan
Emir Kusturica, koji je prisustvovao promociji i čitao delove svoje knjige, nije baš mogao da se u celosti složi sa konstatacijom Pištala, ali je rekao da „knjiga može da uhvati za grkljan“.
24sedam/Katarina Mihajlović
Proslavljeni srpski i svetski reditelj je istakao da mnogi osporavaju ideju da reditelji mogu da pišu, ali, kako je naveo, ovde je reč o celovitosti umetničkog bića koje se izražava kroz film ili pisanu reč.
- Književnost je ta koja dopire do samog dna duše dok film stvara simbole - rekao je Kusturica.
On je objasnio da je knjiga „Vidiš li da ne vidim“ nastala kao potreba da se oduži Peteru Handkeu „čoveku koji je zadužio Srbiju“ .
- Knjiga je nastala tragom Dostojevskog da priče ne treba izmišljati, nego ih tražiti u životu - otkriva Kusturica.
24sedam/Katarina Mihajlović
Najviše napadan zbog Handkea
Kako je rekao, kada su ga napadali, najčešće je to bilo zbog Handkea, a u tome je prednjačila „takozvana druga Srbija“ čija je „ljubav prema mržnji“ eskalirala, dok je on, kao umetnik, imao potrebu da se zahvali Handkeu koji je „svojim telom branio Srbiju“ jer je uvek bio na strani pravde.
24sedam/Katarina Mihajlović
Knjiga je inspirisana jednim novinskim člankom i ide u tri toka u kojima se Handke pojavljuje kao realan lik, ali i fiktivni, pod imenom Petar Spaleolog, koji u pojedinim delovima knjige ulazi u dijalog sa pripovedačem.
24sedam/Katarina Mihajlović
Dar za davanje naslova
Milo Lompar, istoričar književnosti, je rekao da knjiga „Vidiš lli da ne vidim“ kreće od anegdote, prelazi u parabolu, da bi se završila kao esej.
On je naglasio da ovaj roman epohi „nevidljivog đavola“ postavlja ključno pitanje - da li umetnik može biti subverzivan?
Goran Gocić, dobitnik Ninove nagrade i autor knjige „Emir Kusturica: Kult margine“ je izdvojio izuzetan komediografski dar velikog reditelja u knjizi „ Vidiš li da ne vidim“:
- Posebno se divim njegovom daru za davanje naslova knjiga. Svi mi koji pišemo znamo koliko je to velika muka i koliko uvek lupamo glavu koji naslov je najbolji. Davanje genijalnog naslova je početak svakog dobrog dela - zaključio je Gocić.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari