
“Pišem pesme. Povraćam. Pišem pesme. Zovem hitnu pomoć. Pišem pesme. Neću preživeti": Otvorena izložba "Veseli pakao poezije" (FOTO)
Vojislav Despotov je bio naš prvi pesnik koji je otkrio da poezija ne bi trebalo da spada u književnost

U Muzeju savremene umetnosti Vojvodine otvorena je izložba “Vojislav Despotov: Veseli pakao poezije”. Na otvaranju su se prisutnima obratili Nebojša Milenković, kustos izložbe i muzejski savetnik, kao i glumac Ivan Đorđević Džudi.

Čuvena jednačina
- Vojislav Despotov, kao izumitelj i glavni stanovnik tog veselog pakla poezije, bio je naš prvi pesnik koji je otkrio da poezija ne bi trebalo da spada u književnost. Ili čak, i ako spada, da bi je odande što pre trebalo izmestiti. Kao čovek koji se tekstu predavao bez ostatka, on je jedan od onih umetnika kod kojih ta čuvena jednačina umetnost = život, jeste doslovna i jeste ona koja je uzrokovala da se eksperiment u jeziku pretvori u eksperiment egzistencije. Vojislav Despotov je govorio da je taj eksperiment uspeo - rekao je Milenković.
Promo/Marko Ercegović
Ivan Đorđević Džudi pročitao je pesme Vojislava Despotova “Pada dubok sneg”, “Radosna vest” i “Pišem pesme”, sa upečatljivim stihovima: “Pišem pesme. Boli me glava. Pišem pesme. Boli me stomak. Pišem pesme. Povraćam. Pišem pesme. Zovem hitnu pomoć. Pišem pesme. Odvode me u bolnicu. Pišem pesme. Na usta mi stavljaju hloroform. Pišem pesme. Operišu me. Pišem pesme. Neću preživeti. Pišem pesme.”
Promo/Marko Ercegović
Ključna uloga fusnota
Interdisciplinarna, kao i sam opus Vojislava Despotova, izložba ukazuje na kompleksne veze između književnosti/poezije/proze i vizuelne umetnosti, sve u okviru proširenog pojma/polja kulture. Kao pisac u čijim romanima možda ključnu ulogu imaju fusnote - Despotovljeve marginalije bacaju novo svetlo na ovog autora, predstavljajući nam ga kao totalnog umetnika.

Vojislav Despotov (Zrenjanin, 3. novembar 1950. - Beograd, 19. januar 2000.) živeo je i radio u Novom Sadu. Bio je pisac, pesnik, izdavač, vizuelni umetnik, teoretičar umetnosti, dramaturg, kolumnista… Takođe, bavio se i konceptualnom, vizuelnom, konkretnom kao i poezijom sa primesama andergraund i bit kulture. Objavio je dvadesetak knjiga uglavnom poezije i proze. Priredio i preveo mnogo više.
Promo/Marko Ercegović
Pokretač je izdavačke kuće Četvrti talas. U kolekciji MSUV čuva se šest njegovih vizuelnih radova (kolaža) iz 1970-ih. Neposredno nakon završetka promocije svog poslednjeg romana, preminuo je u Beogradu 19. januara 2000. godine.
Izložba će biti otvorena do 12. januara 2025. godine.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari