
Odgovor na pitanje ko smo i šta smo: Otvorena izložba i predstavljena monografija "Kultura sećanja Srba 1468-1941" (FOTO)
Svedočanstvo o borbi za identitet, veru i ljudsko dostojanstvo

U Istočnom Sarajevu otvorena je izložba i predstavljena monografija "Kultura sećanja Srba 1468-1941". Ministar kulture Srbije Nikola Selaković rekao je da su monografija i izložba "Kultura sećanja Srba 1468-1941" plod sloge srpskog naroda i da "njome čuvamo od zaborava našu istoriju".

On je dodao da ova izložba i monografija otvara vidike koji su bili, kako je ocnenio, zamagljeni vekovima.
Spomenik onima koji su dali svoje živote za slobodu
- Ovo je izložba koja svedoči o kulturnom postojanju i delanju jednog naroda na prostorima na kojima nije bilo lako opstati i ostati, na kojima neću pogrešiti ako kažem da nije lako ni danas - rekao je Selaković.
Tanjug/Slobodan Miljević
Mitropolit Hrizostom iz Mitropolije Dabrobosanske rekao je na otvaranju izložbe da je ona spomenik kulture sećanja narodima koji su od polovine 15. do polovine 20. veka položili svoje živote za slobodu i očuvanje srpske tradicije i kulture.
Veliki istorijski poduhvat
Mitropolit je istakao da promociju spomenice prati i velika izložba artefakata iz Sarajeva i da je to jedno veliko istorijsko delo koje je stvoreno trudom, radom i zalaganjem prisutnih. Istakao je da Srbi ne smeju da zaborave ko su i šta su i da prihvate nametnute kulture.
- Neka ova izložba i ova spomenicabudu uistinu spomenici hrabrom srpskom narodu pravoslavnom Sarajevu kroz vekove - dodao je on.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je izložba dokaz vekovnog prisustva Srba u tom gradu.
Višković je uoči otvaranja izložbe rekao da je njeno organizovanje bilo "veliki poduhvat", da je značajno za srpsku tradiciju i kulturu, kao i da je dokaz života i postojanja Srba na prostoru Sarajeva.
Narod bez kulture i istorije je izgubljen
Predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je na otvaranju izložbe i promocije monografije "Kultura Srba u Sarajevu 1468-1941" da je narod koji nema svoju kulturu i istoriju izgubljen i da će Srbija "da čuva i štiti srpsko ime i prezime, poštujući druge".
Tanjug/Slobodan Miljević
Vučević je istakao da je važno da narod ima svoju kulturu, duhovnost, identitet i da ako tako postavi i razume, onda će dobiti odgovore na pitanja koja često postavljamo u životu, a to je ko smo, šta smo i koji je naš smisao.
- Jer narod bez kulture, razumevanje i prepoznavanje svog identiteta je kao list koji je otkinut sa grane, kao drvo bez korena, kao kuća bez domaćina, izgubljen. I u ovom, i u večnom svetu. I ova izložba, ova publikacija, katalog, knjiga o kulturi Srba na ovim prostorima u Sarajevu od druge polovine 15. veka do polovine dvadesetog veka je živo slovo i slika, prikaz i dokaz da smo autohtoni narod - rekao je Vučević.

On je naveo da su Srbi kao narod pokazali da su svesni svog identiteta kao i da ova izložba nije žal za prošlošću, već putokaz za buduće vreme.
Znaci pored puta
- Ovo su znaci kraj puta. Ovo je opomena da više nikad ne sme da padne taj zaštitni znak. Da kad god smo zaboravili ko smo i šta smo, kad god smo se odrekli svoje kulture, kad god smo zaboravili na Boga, kad god smo se odrekli Svetog Save, mi smo lutali i tako kao izgubljeni na stranputicama. A kada smo se setili i razumeli ko smo i šta smo i da ova priča traje više vekova i da mora da se nastavi, bili smo složni i u duhovnom, kulturnom smislu i jači - naglasio je on.
Tanjug/ Slobodan Miljević
Kako je objasnio sprski narod je na ovim prostorima ostavio dubok trag i da veruje da će sadašnja deca ali i buduća da čuvaju sećanje na prošlost.
- Mi ćemo čuvati, jer smo obavezni prema svojim potomcima - naglasio je on.
Pet vekova života od Turske vladavine do početka Drugog svetskog rata
Direktorka Arhiva BiH Danijela Mrda rekla da i Izložba i monografija govore o pet vekova života i rada koje su sarajevski Srbi utkali u ovaj prostor i ostavili na neizbrisiv trag umetnosti, trgovini, arhitekturi, društvenom i političkom životu.
Tanjug/ Slobodan Miljević
Kako je navela monografija i izložba govore o društvima i pojedincima od Turske vladavine do početka Drugog svetskog rata.
- Monografija govori o borbi neprekidnoj. Borbi za identitet, veru i ljudsko dostojanstvo, ali i borbi za suživot sa svima koji su spremni da pruže ruku saradnje i ravnopravnosti. Narodi koji baštine bogatu arhivsku građu često na nju i zaborave, dok im ne zatreba neka tapija i pomoć arhivara -dodala je ona.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari