
Čuva se u tami daleko od očiju javnosti: Sve tajne „Vitruvijevog čoveka“
Vrednost ovog crteža ne leži samo u njegovom filozofskom značenju i uporištu, nego i u veštini Leonarda da Vinčija

„Vitruvijev čovek“ je nastao oko 1490. godine i jedan je od najpoznatijih crteža Leonarda da Vinčija, ali i iz čitavog perioda renesanse. Leonardo ga je nacrtao na osnovu svojih studija o ljudskoj proporciji, simetriji i ravnoteži, premošćujući tako jaz između umetnosti i matematike.
Tako, ukratko, čuveni crtež definišemo danas, ali ko je Vitruvije, i zbog čega je to njegov čovek? Zašto je on nastao?
Smešten u istorijski kontekst, u vreme kada traje period renesanse i drugi manji ali značajni filozofski i naučni pokreti, razlozi za nastanak „Vitruvijevog čoveka“ su slojeviti.
Vitruvijev čovek/Profimedia
Da Vinči je istraživao vezu između čoveka i prirode kroz savršeni brak matematike i umetnosti. Njegov cilj je bio da matematički pokaže da su čovek i priroda jedno, a ta njegova ideja materijalizovana je čuvenim crtežom.
Da Vinči je „Vitruvijevim čovekom“ pokušao da predstavi i makrokosmos, odnosno univerzum kroz mikrokosmos, tj. ljudsko biće - i obrnuto.
U „Vitruvijevog čoveka“ utkane su i ideje humanizma, filozofskog i intelektualnog pokreta koji je bio rasprostranjen u doba renesanse i uticao je na mnoge umetnike, uključujući i da Vinčija. Renesansni humanizam istraživao je i oživljavao klasične ideale kroz grčku i rimsku književnost, ali i umetnost, posebno skulpturu.
Bio je to novi, revolucionarni misaoni pokret koji je uzdizao tradicionalne načine posmatranja pojedinca zasnovan na hrišćanskoj religiji. Ovaj pokret doveo je u pitanje čovekovo mesto u univerzumu što je da Vinčiju dalo ideju da ga u njega smesti.
Ko je bio Vitruvije?
Naziv „Vitruvijev čovek“ potiče od italijanskog „L’Uomo Vitruviano“, delo poznato i kao „Le proporzioni del corpo umano secondo Vitruvio“, što znači "Proporcije ljudskog tela prema Vitruviju".
Rimski arhitekta Marko Vitruvje Polio (Marcus Vitruvius Pollio), živeo je tokom 1. veka pre nove ere. Autor je čuvenog traktata "Deset knjiga o arhitekturi" (De architectura, libri decem). U trećoj knjizi u prvom poglavlju nalazi se naslov "O simetriji: u hramovima i u ljudskom telu", u okviru kog Vitruvije takođe raspravlja o ljudskim proporcijama. Upravo ta knjiga poslužila je Leonardu da Vinčiju da stvori svoj, danas čuveni crtež, piše nationalgeographic.rs
Vitruvijev čovek/Profimedia
Tehnika
Vrednost ovog crteža ne leži samo u njegovom filozofskom značenju i uporištu, nego i u Leonardovoj veštini.
Da Vinči je koristio tehnike poput senčenja različitih delova tela kako bi ukazao na veću dubinu i trodimenzionalnost. Ovo je crtež napravljen tušem i prikazuje nivo da Vinčijevih umetničkih veština da predstavi veliki broj detalja.

Njegovo majstorstvo vidimo u prikazu prirodnog stiskanja šaka, odmah ispod pazuha, kod stopala, tačnije ispod njegovog unutrašnjeg desnog (našeg levog) stopala, u predelu vrata i u licu. Vidimo delikatno senčenje ispod očiju i oko naboranih područja.
Radeći sa jednostavnim mastilom na papiru, da Vinči uspeva da stvori trodimenzionalnost. On je stvorio superiornu figuru unutar granica kruga i kvadrata, koja daje osećaj kretanja.
Gde se danas nalazi „Vitruvijev čovek“
„Vitruvijev čovek“ se nalazi u muzeju Gallerie dell'Accademia u Veneciji, čuva se na tamnom mestu u posebno prilagođenim temperaturnim uslovima i tek ponekad se izlaže.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari