
Kako smo došli do apsurdne situacije da je celokupna studentska populacija manje važna od plenuma i da rektor prvo njima polaže račune?!
Čitava stvar u vezi s plenumima toliko se izdigla iznad svega da smo došli do apsurdne situacije da je celokupna studentska populacija manje važna od plenuma, da je od javnosti Srbije preče mišljenje plenumaša, pa i da rektor Univerziteta u Beogradu polaže račune prvo plenumima
Rektor Vladan Đokić, objašnjavajući odluku Senata Univerziteta u Beogradu da formira dve ekspertske radne grupe koje će se baviti studentskim zahtevima, zapravo potvrdio da se te radne grupe neće obraćati institucijama, već plenumima
Plenumi studenata u blokadi, iako nastali van zvaničnih i postojećih fakultetskih institucija, narasli su tokom ovih protesta do pojave kojoj se pripisuju ovlašćenja bez ikakvog uporišta u zakonu ili makar praksi. Čitava stvar u vezi s plenumima toliko se izdigla iznad svega da smo došli do apsurdne situacije da je celokupna studentska populacija manje važna od plenuma, da je od javnosti Srbije preče mišljenje plenumaša, pa i da rektor Univerziteta u Beogradu polaže račune prvo plenumima, a onda možda i nama.
Nema transparentnosti
Tako je rektor Vladan Đokić, objašnjavajući odluku Senata Univerziteta u Beogradu da formira dve ekspertske radne grupe koje će se baviti studentskim zahtevima, zapravo potvrdio da se te radne grupe neće obraćati institucijama, već plenumima.
M.A./ATAImages
"Ekspertske radne grupe su interna tela univerziteta i njihov mandat ne podrazumeva ulogu posrednika niti komunikaciju sa institucijama. Njihov mandat podrazumeva isključivo komunikaciju s Proširenim rektorskim kolegijumom i studentskim plenumima. Njihova uloga je da obezbede stručna mišljenja, kako bi plenumi mogli da donesu informisane odluke na osnovu proverenih činjenica, za dalje postupanje", izjavio je Đokić u intervjuu za nedeljnik NIN.
Pročitajte još:
S tim se ne slaže profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov, koji kaže za Kurir da svi treba da imaju pravo na uvid u izveštaje za koje je cela nacija sada zainteresovana. On napominje da su za njega važni autoritet univerziteta, transparentnost izveštaja i svi studenti, a ne samo oni koji učestvuju u plenumima.
Printscreen RTVPink
"Za mene kao profesora svih studenata važan je podjednako i interes studenata koji nisu u blokadi. Za mene kao običnog građanina važna je informacija o sadržini izveštaja ekspertskih radnih grupa kad budu sačinjeni. Transparentnost i dijalog pre plenuma u demokratskom društvu. To je suština. Sa stanovišta transparentnosti u jednom demokratskom društvu moramo da znamo kako su ove grupe formirane, ko ih čini, šta je tačno njihov mandat, kako rektor kaže, ili šta su njihova ovlaštenja. Takođe, moramo da znamo vrlo precizno u kom roku možemo da očekujemo njihove izveštaje. Dalje, ako su to univerzitetska tela, odnosno osnovana od strane Proširenog rektorskog kolegijuma, njihovi izveštaji moraju biti odmah stavljeni na uvid javnosti. To je transparentnost kao jedan od ključnih uslova u demokratskom društvu. Ja od univerziteta očekujem taj nivo društvene odgovornosti", naglašava Petrov.
Ne postoje u Ustavu
On podseća da se od početka zalagao za dijalog sa svim studentima, a ne samo sa onima u plenumu.
"To je ključni faktor ne samo za normalizaciju situacije već i za početak jednog ozdravljenja u odnosima na univerzitetu, ali i uopšte u društvu. Ako rektor tvrdi da to mora da ide na plenume, neka ide kad su oni tako pristali. Ali ja kao profesor prava ne mogu da zaboravim na druge studente. Da li je univerzitet garant smirivanja situacije ili nije, ili zavisi u tom smislu od odluka plenuma", pita Petrov.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić upozorava za Kurir da plenum i blokada ne postoje ni u Ustavu, ni u zakonima Srbije niti u propisima u vezi sa univerzitetom. Na pitanje kako onda neke institucije, univerzitetski organi i profesori uvažavaju plenume kao nekakve institute, Antić kaže:
X_Detektor laži @LaziDetektor
"Nemam odgovor na to. Kad neko zamenjuje postojeće institucije nepostojećim institucijama, zna se šta je on.
S druge strane, politikolog Boban Stojanović kaže za Kurir da su studentski plenumi pravi primer direktne demokratije, kao i da je to "najbolji metod odlučivanja jer se tu svi pitaju".

"Plenumi nisu formalno institucionalizovani, ali studenti su rešili da otkažu poverenje formalnim predstavničkim institucijama poput studentskih parlamenata i da o svemu odlučuju na plenumima. U tom smislu, ako govorimo o važnosti plenumskog organizovanja, studenti su na taj način uspeli da sruše vladu jer već dva meseca blokiraju pet državnih univerziteta u zemlji. Ako neko ima problem s takvim vidom organizovanja, to je posledica toga što formalne institucije ne funkcionišu. Profesori nisu u službi studentskih plenuma, jer su i Rektorski kolegijum BU i sva nastavno-naučna veća pružili jasnu podršku studentskim zahtevima. Ekspertske radne grupe Univerziteta u Beogradu su vrsta posrednika i pomagača da se studentski zahtevi ispune", kazao je Stojanović.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari