
Ko je bio Marti Ahtisari: Tvorac kontroverznog plana za Kosovo i još jedan sporni dobitnik Nobela za mir
Njegov plan je, iako su ga odbacili Savet bezbednosti i Srbi, postao osnova za proglašenje nezavisnosti Kosova

Nekadašnji predsednik Finske Marti Ahtisari preminuo je u 86. godini, a Srbija će ga posebno pamtiti po tome što je bio posrednik UN u pregovorima o statusu Kosova.
Ovaj političar je rođen je 23. juna 1937. godine u Vipuriju, današnjem Viborgu.
Diplomirao je na Univerzitetu u Oslu, a nakon studija radio je u Pakistanu na obrazovnom projektu za Švedsku agenciju za međunarodni razvoj.
Za specijalnog izaslanika UN za pregovore o budućem statusu Kosova i Metohije, imenovao ga je bivši generalni sekretar UN-a Kofi Anan.
Pročitajte još:
Tvorac plana za Kosovo
Njegov plan je, iako odbačen od strane Saveta bezbednosti i Srba, postao osnova za proglašenje nezavisnosti Kosova.
Profimedia
Početkom 2007. godine, Martin Ahtisari, tadašnji specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija, iznosi takozvani Sveobuhvatni predlog za rešenje statusa Kosova.
U tom dokumentu je, između ostalog, predviđena široka autonomija za srpske opštine i „nadzirana nezavisnost za Kosovo“.
Ahtisarijev sporazum sadrži niz odredbi, članova i aneksa koji se tiču ustavnih, pravosudnih, imovinskih, bezbednosnih i drugih mera kojima bi se regulisao status Kosova.
Plan se pominje i u Deklaraciji o nezavisnosti koju je Skupština Kosova usvojila 17. februara 2008. godine, čime je Priština jednostrano proglasila odvajanje od Srbije.
U toj deklaraciji piše da Kosovo prihvata „sve međunarodne obaveze koje sadrži Ahtisarijev plan“, i da će „Ustav obuhvatiti sva relevantna načela“ iz sporazuma.
U srpskoj javnosti je ostao upamćen i po izjavama da su "Srbi krivi kao narod" i da Srbiju ne treba primiti u EU dok ne prizna nezavisnost Kosova.

Ahtisari je bio ambasador Finske u Tanzaniji, Mozambiku, Zambiji i Somaliji.
Još jedan sporni Nobel
Ahtisari je 2008. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za dugogodišnje posredovanje u uspostavljanju mira, uključujući i sporazum iz 2005. između Indonezije i pobunjenika iz pokrajine Aceh.
Povodom tog akta, švedski institut TFF ocenio je da je "dodeljivanje Nobelove nagrade bivšem finskom predsedniku Martiju Ahtisariju skandalozno jer se radi o arhitekti nasilne secesije Kosova i Metohije od Srbije".
Profimedia
Takođe, TFF je ocenio da "izbor Martija Ahtisarija ne zadovoljava nijedan od kriterijuma koji se nalaze u zavetu Alfreda Nobela, a to su: doprinos prijateljstvu u svetu, smanjenje vojski i stvaranje mirovnih konferencija".
Pre tri godine mu je dijagnostikovana Alchajmerova bolest zbog čega se povukao iz javnosti.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari