
Konačno je rešena misterija! Evo od čega su nastali džinovski krateri po Sibiru (FOTO)
Krater Batagajka je najveći te vrste - skoro kilometar dugačak i 86 metara dubok

Prvi krater na severozapadu Sibira pojavio se pre desetak godina, i otad ih je otkriveno još nekoliko.
Sada se došlo do saznanja zašto su nastali ovi krateri u zemlji duboki i 90 metara.
Iako je bilo raznih objašnjenja - od udara meteora do eksplozije prirodnog plina, sada je napokon stiglo objašnjenje naučnika.
U najnovijoj studiji navedeno je da je krater na poluostrvu Jamalu u severozapadnom Sibiru nastao zbog jakog ispuštanja metana iz podzemnih jezera.
Istraživači su otkrili da su više temperature i duža leta poslednjih decenija doveli do odmrzavanja sloja tla do sve većih dubina.
Profimedia
Njihovi rezultati, objavljeni u časopisu "Geophysical Research Letters", pokazuju da kada otapanje dosegne kriopeg, malena jezerca vrlo slane vode, koja leže između tla i permafrosta (zemljište koje se nalazi na temperaturi tačke topljenja (mržnjenja) vode (0°C), ili ispod nje, u periodu od dve ili više godina), pritisak dodatno otopljene vode tera otvaranje pukotina u tlu iznad. Nove pukotine stvaraju nagli pad pritsika, što destabilizuje metan-hidrat i oslobađa eksplozivne mehuriće metana, piše "Guardian".
Iako su retke, eksplozije oslobađaju velike količine metana i mogu imati znatan uticaj na atmosferu.
Batagajka najveći

Krater Batagajka je najveći te vrste - skoro kilometar dugačak i 86 metara dubok, a nalazi se 10 kilometara jugoistočno od grada Batagaja, na levoj strani istoimene reke.
Krater ne dominira pejzažem, on jeste pejzaž. Zidovi su u potpunosti sačinjeni od blata i leda, a izvan njega se može čuti pucanje leda kako se topi.
Šezdesetih godina prošlog veka prvo se pojavila jaruga koju su lokalci izbegavali rekavši da se radi o "vratima ka podzemlju".
Međutim, naučnici su od početka bili zaintrigirani. Merenja su pokazala da se rupa pomera 20-30 metara godišnje, što znači da su naslage izložene konstantnom topljenju.
Led se pretvara u vodu koja isparava ili se topi i otiče dalje, a zaostali sedimenti, koje više ne drži led, sležu se.
To rezultira haotičnom površinom jer količina leda varira.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari