
Šta posle papine smrti? Evo ko bira novog poglavara i ko sve može postati novi poglavar Katoličke crkve
U teoriji, svaki rimokatolički muškarac koji je kršten može biti izabran za papu

Papa Franja preminuo je u 88. godini, nakon 12 godina na čelu Rimokatoličke crkve kao njen duhovni vođa.
Njegova smrt pokrenula je vekovima star proces izbora novog pape.
Šta papa radi?
Papa je poglavar Katoličke crkve. Rimokatolici veruju da on predstavlja direktnu vezu sa Isusom Hristom i da je živi naslednik Svetog Petra, koji je bio prvi među Hristovim apostolima.
To mu daje potpunu i neometanu vlast nad celokupnom Katoličkom crkvom i čini ga ključnim autoritetom za otprilike 1,4 milijarde katolika širom sveta.
Pročitajte još:
Iako se mnogi vernici oslanjaju na Bibliju kao izvor duhovnog vođstva, oni takođe mogu da slede papina učenja, koja određuju verovanja i praksu crkve.
Otprilike polovina svih hrišćana u svetu su rimokatolici. Druge grane hrišćanstva, poput protestanata i pravoslavaca, ne priznaju papin autoritet.
Papa živi u Vatikanu, najmanjoj nezavisnoj državi na svetu, koja se nalazi unutar italijanske prestonice Rima.
Papa ne prima platu, ali su svi njegovi troškovi života i putovanja pokriveni od strane Vatikana.
AP Photo/Andrew Medichini
Ko bira novog papu?
Novog papu bira najviši čin crkvene hijerarhije – Kardinalski zbor.
Svi kardinali su muškarci koje je imenovao papa, i obično su zaređeni biskupi.
Trenutno postoji 252 katolička kardinala, od kojih 138 ima pravo glasa na izborima za novog papu. Ostali imaju više od 80 godina, što znači da ne mogu glasati, iako mogu učestvovati u diskusijama.
Kako se bira papa i šta je konklava?
Kada papa umre (ili se povuče, kao što je to bio slučaj sa Benediktom XVI 2013. godine), kardinali se okupljaju u Vatikanu na zasedanje poznato kao konklava.
Tokom vremena između papine smrti i izbora naslednika, Kardinalski kolegijum upravlja Crkvom.
Izbor se odvija u strogoj tajnosti u Sikstinskoj kapeli, čuvenoj po Mikelanđelovim freskama.
AP Photo/Oded Balilty, file
Kardinali glasaju dok se ne postigne dogovor o novom papi, što može potrajati danima. U prošlosti su konklave trajale nedeljama ili mesecima, a dešavalo se da kardinali i umru tokom zasedanja.
Jedini trag o napretku izbora dolazi kroz dim koji izlazi iz ložišta u kapeli: crni dim znači da nije izabran papa, a beli dim označava da je izbor uspešno završen.
Kako se objavljuje izbor novog pape?
Nakon što se pojavi beli dim, novi papa se obično pojavljuje u roku od jednog sata na balkonu iznad Trga Svetog Petra.
Najviši kardinal učesnik konklave tada izgovara: „Habemus Papam“ – latinski za „Imamo papu“.
Zatim objavljuje ime novog pape, koje on sam bira za vreme pontifikata. To ime može, ali ne mora, biti njegovo kršteno ime.
AP Photo/Gregorio Borgia
Na primer, papa Franja je rođen kao Horhe Mario Bergoljo, ali je izabrao ime Franja u čast Svetog Franje Asiškog.
Ko sve može postati papa?
U teoriji, svaki rimokatolički muškarac koji je kršten može biti izabran za papu.
U praksi, međutim, kardinali gotovo uvek biraju nekog iz svojih redova.
Kada je 2013. godine izabran papa Franja, postao je prvi pontif iz Južne Amerike – regiona koji obuhvata oko 28% svetskih katolika.
Ipak, istorija pokazuje da su kardinali skloniji da biraju Evropljanina, naročito Italijana.
Od ukupno 266 do sada izabranih papa, čak 217 ih je bilo iz Italije.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari