
Rame uz rame sa svetskim metropolama: Pre 130 godina struja je stigla u Srbiju, otvorena je prva elektrana i Beograd je zasijao!
Prva električna centrala snabdevala je strujom javnu rasvetu, domove uglednih građana, tramvaje i pojedine industrijske pogone

Čelni ljudi Beograda su u poslednjim decenijama 19. veka, po uzoru na velike svetske gradove, počeli da razmišljaju o uvođenju električne javne rasvete na prestoničkim ulicama, pa je tako na današnji dan, 23. septembra 1893. godine, u srpskoj prestonici stavljena u pogon prva javna elektrana.
Naime, na mestu današnjeg Muzeja nauke i tehnike na Dorćolu pre tačno 130 godina počela je sa radom prva javna električna centrala u Srbiji, čime je Beograd stao rame uz rame sa najvećim svetskim metropolama, a najzaslužniji za to bio je profesor fizike Đorđe Stanojević.
Wikipedia
Ta prva električna centrala snabdevala je strujom javnu rasvetu, domove uglednih građana, tramvaje i pojedine industrijske pogone u prestonici, a pre puštanja u rad elektrane javno osvetljenje su bili fenjeri sa plinom.
Na ulicama grada bilo je postavljeno 65 lučnih lampi i 422 sijalice.
- U to vreme u svim većim svetskim gradovima uglavnom nisu bile osvetljene sve ulice, već samo one centralne. Takva je situacija bila i u Beogradu, a proces uvođenja električne energije u sve delove grada tekao je postepeno - rekla je svojevremeno za 24sedam Zorica Civrić Flores, kustoskinja Muzeja nauke i tehnike.
Kako je navela, u Beogradu je prvobitno bio osvetljen današnji uži centar grada, oivičen Takovskom ulicom, Kalemegdanom, pa sve do Slavije.
- Ukupno je bilo osvetljeno 62 kilometra ulica. U centralim ulicama bile su postavljene lučne lampe, a u sporednim lampe sa inkadescentnim sijalicama. Lučne lampe su osvetljavale veću površinu, te su one iz tog razloga postavljene u prometnijim ulicama. Kako se grad širio i razvijao, broj sijalica i lampi je rastao - rekla je Zorica Civrić Flores.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari