
Beo zoo-vrt slavi 88. rođendan! Ovo je priča o životinjskom carstvu smeštenom podno Kalamegdana (FOTO)
Ovo je najstariji i najveći zoološki vrt u Srbiji

Pre tačno 88 godina, na današnji dan 12. jul, svečano je otvoren Beogradski zoološki vrt, poznat kao "Vrt dobre nade", koji je osnovao tadašnji gradonačelnik Vlada Ilić.
On je od svog novca kupio prve životinje, među kojima su se našli lavovi, leopardi, beli i mrki medvedi, vukovi, makaki i mangabej majmuni, antilope, bivoli, zebui, mufloni, jeleni, srne, rode, ždralovi, paunovi, fazani, sove, pelikani i papagaji.

24sedam/Nenad Vujanović
Pogledaj galeriju

24sedam/Nenad Vujanović
Pogledaj galeriju

24sedam/Nenad Vujanović
Pogledaj galeriju

24sedam/Nenad Vujanović
Pogledaj galeriju

24sedam/Nenad Vujanović
Pogledaj galeriju

24sedam/Nenad Vujanović
Pogledaj galeriju

Tanjug/Strahinja Aćimović
Pogledaj galeriju

Pixabay
Pogledaj galeriju

24sedam/Danilo Krša
Pogledaj galeriju

24sedam/Danilo Krša
Pogledaj galeriju

24sedam/Danilo Krša
Pogledaj galeriju
Ovo je najstariji i najveći zoološki vrt u Srbiji, a sa više od 400.000 posetilaca godišnje, Beo zoo vrt je predstavlja jednu od najposećenijih atrakcija u Beogradu.
Ubrzo po otvaranju Beogradski zoološki vrt je postao jedno od najomiljenijih mesta na koje su Beograđani dolazili. Više puta je ugostio i članove kraljevske porodice Karađorđević. Kraljica Marija je sa kraljevićima Tomislavom i Andrejom vreme namenjeno razonodi često provodila upravo u Vrtu, a mladi kralj Petar Drugi se prilikom poseta redovno interesovao za dalje planove i izgradnju.
Kada je formiran, Zoološki vrt je zauzimao prostor nešto veći od tri i po hektara, da bi, vrlo brzo, bio proširen na sedam, a zatim, izgradnjom restorana "Kalemegdanska terasa" i pripajanjem jednog dela Donjeg grada, čak na nešto više od četrnaest hektara, i na toj površini je dočekao i Drugi svetski rat. Međutim, tokom Drugog svetskog rata Vrt je dva puta bombardovan: najpre 1941. od strane nemačkih fašista, a zatim i saveznika, 1944. godine. Skoro ceo životinjski fond je uništen. Zbog razaranja i drastično smanjenog broja eksponata, površina Vrta se posle rata, nažalost, svela na oko sedam hektara, koliko i danas zauzima.
24sedam/Katarina Mihajlović
Po kazivanju Dane Savković-Gligorić, čiji je otac, Miodrag Savković, bio direktor Vrta u to vreme, prilikom bombardovanja 1941. stanari okolnih zgrada naivno su poverovali da Vrt neće biti meta bombardera, pa su listom pohrlili da u njemu nađu utočište. Ali, bombe su nekontrolisano padale, pa je u Vrtu, naročito u pećini u kojoj su danas skloništa za zebre i antilope, izginulo mnogo ljudi. Svojim očima je videla i kako mnoge životinje, pogođene bombama, lete u vazduh. Posebno joj se u pamćenje urezala slika slona raznetog na komade.
Mnoge životinje su tada pobegle iz razrušenih kaveza, a one koje su predstavljale opasnost po okolinu, morale su biti poubijane da bi se sprečila veća tragedija. Među retkim koje su preostale nalazili su se nilski konj Buca i aligator Muja, piše na sajtu Beo Zoo vrta.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari