
Mozaik, spomenik, prazne ulice: Šta je sve obeležilo prestonicu u 2020. godini
Izdvojili smo za vas nekoliko bitnih događaja koji su, istorijski, kulturološki, ali i fenomenološki, ostavili trag na život Beograda i Beograđana

Pandemija koronavirusa paralisala je čitav svet, ali je tokom nimalo slavne 2020. godine ipak nekoliko bitnih događaja obeležilo život srpske prestonice – istorijski, kulturološki, ali i fenomenološki.
U pomalo letargičnoj godini za nama, 24sedam izdvaja za vas pet najznačajnijih promena koje smo uočili.
Postavljen mozaik u Hramu Svetog Save
Bitan događaj ne samo za Beograd, već i za celu Srbiju, bio je postavljanje mozaika u Hramu Svetog Save.
Više od 50 miliona kockica ovog veličanstvenog mozaika prostire se na čak 15.000 kvadratnih metara.
Uz srpsko, crkvenoslovensko i grčko pismo, sada su vidljivi motivi posvećeni prvom srpskom arhiepiskopu, kao i neki koji su jedinstveni u pravoslavnom svetu.

Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović
Mozaik Hrama Svetog Save jedini je mozaik te veličine koji je postavljen za života jedne generacije.
Spomenik Stefanu Nemanji
Spomenik srpskom vladaru Stefanu Nemanji, visok 23 metra i težak 80 tona – od čega je 56 tona bronze, završen je i čeka na svečano otkrivanje krajem januara 2021. godine. Autor spomenika je ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov.

ATA Images/Antonio Ahel
Pogledaj galeriju

ATA Images/Antonio Ahel
Pogledaj galeriju

ATA Images/Antonio Ahel
Pogledaj galeriju

ATA Images/Antonio Ahel
Pogledaj galeriju
Početkom oktobra kamionima iz Moskve dopremljeni su poslednji delovi spomenika.
Postavljen je i vizantijski šlem koji krasi postament na kojem će biti spomenik, a u čijoj se unutrašnjosti nalaze reljefi koji oslikavaju najznačajnije događaje iz srpske istorije.
Takođe, sa spoljne strane šlema su prikazani manastiri Studenica i Hilandar, dve najznačajnije zadužbine Stefana Nemanje. Krajem prošlog meseca, postavljen je i mač na spomenik Stefanu Nemanji.
Otvorena bolnica u Batajnici
U naselju Batajnica, početkom decembra otvorena je nova kovid bolnica.
Izgrađena je za četiri meseca, a potpuno je opremljena skenerima, ultrazvučnim aparatima i respiratorima.

Tanjug/Zoran Žestić
Raspolaže sa 930 bolničkih postelja, od čega je 250 na odeljenju intenzivne nege, sa respiratorima, kiseonikom i najmodernijom opremom. Bolnica ima devet velikih odeljenja sa po 30 do 40 kreveta.
Takođe, u prestonici je izgrađen novi deo bolnice na Karaburmi kapaciteta je 60 mesta, namenjen za lečenje srednjih i težih slučajeva obolelih od koronavirusa. Na radovima je bilo angažovano oko 200 ljudi dnevno.
Pored toga, pojedini objekti pretvarani su u privremene kovid bolnice, pa su se tako zaraženi lečili na Beogradskom sajmu i u “Štark” areni, koja se i sada koristi u te svrhe.
Prazne ulice Beograda
Prvog dana vanrednog stanja, koje je u Srbiji uvedeno 15. marta uveče kako bi se sprečilo širenje koronavirusa, beogradskim ulicama šetali su vojnici, a kafići i trgovi bili su prazni.

Foto 24 sedam/Goran Sivački
Redovi ispred prodavnica
Zbog najdužeg policijskog časa koji je, u jeku epidemije, krajem aprila, trajao 60 sati, odnosno dva i po dana, napravljeni su nezapamćeni redovi ispred supermarketa, apoteka i banaka. Ovakav prizor mnogi sugrađani ne pamete još od devedesetih godina prošlog veka i tadašnje hiperinflacije.

Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari