
Proglašena dva arheološka nalazišta: Naselje iz kasnoantičkog perioda i srednjovekovna tvrđava
Ova nalazišta su od izuzetnog značaja za istraživanje, proučavanje i valorizaciju antičkog nasleđa na teritoriji Srbije

Vlada Srbije je na današnjoj sednici donela odluke da se Jablanica u selu Pleš u opštini Aleksandrovac, Gradina u Radiljevu i Trešnjevici na teritoriji opština Ivanjica i Arilje utvrde za arheološka nalazišta. Kako je saopšteno iz Vlade Srbije, ova nalazišta su od izuzetnog značaja za istraživanje, proučavanje i valorizaciju antičkog nasleđa na teritoriji Srbije.
Arheološka istraživanja na lokalitetu Jablanica u selu Pleš započeta su još 2014. godine, kada se verovalo da se tu nalazi crkva posvećena Sv. Iliji. Nakon nekoliko dana iskopavanja uočeno je da se ne radi o sakralnom objektu već kupatilu iz kasnoantičkog perioda (3. i 4. vek).
Printscreen/Facebook/Информативна служба Дом културе Александровац
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije je 2020. godine obezbedilo sredstva za geofizička istraživanja koja su potvrdila pretpostavku da je u pitanju veći komples građevina, najverovatnije naselje sa vilom na prostoru od preko jednog hektara. Istraženi deo arhitekture kupatila, tada, je preventivno konzerviran, a lokalitet je ušao u proceduru proglašenje za Nepokretno kulturno dobro – arheološko nalazište, što je najnovijom odlukom Vlade i sprovedeno.
Tokom najnovijih istraživanja, otkrivena je peć za zagrevanje hipokausta, ulaz sa stepeništem od opeka, ostaci keramičkih cevi za sprovođenje tople vode kroz objekat i slično. Važno otkriće rimskog kupatila će nakon konzervatorsko-restauratorskih radova biti deo turističke ponude Župe i dostupno posetiocima.
Na arheloškom istraživanju srednjovekovne tvrđave Gradina-Radaljevo-Trešnjevica rade Istorijski institut iz Beograda i Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu. Može se zaključiti da je ova srednjovekovna tvrđava, zahvaljujući izuzetnom strateškom položaju, kontrolisala dolinu reke Moravice, kojom je prolazio važan komunikacijski pravac od Užica i Požege ka Sjenici, a sa koga se odvajao i pravac dolinom Studenice ka dolini Ibra.

Na pojedinim delovima, očuvana visina bedema iznosila je 3-4 metra, a izmerena debljina bedema je do 1,5 metara. Najviša tačka utvrđenja je na 653 metra gde se danas nalazi zvonik crkve. Prepoznaje se i jasna podela utvrđenja na prostor Gornjeg i Donjeg grada. Pretpostavlja se da je utvrđenje bilo sedište župe Moravica, a izuzetan strateški položaj ukazuje na važnost grada.
Zbog svoje atraktivnosti lokalitet ima veliki potencijal za turističku ponudu.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari