
Odlasci koji su obeležili 2023. godinu: Izgubili smo mnoge važne ličnosti, ali i doživeli najveću školsku tragediju ikada
U Srbiji je ove godine preminuo veliki broj važnih ličnosti, ali ćemo je najviše pamtiti po ubistvima dece u OŠ Vladislav Ribnikar i selima Dubona i Malo Orašje

Godina za nama je ostavila bolne oproštaje od nekih značajnih ljudi ali i velikih tragedija koje su ostavile neizbrisiv trag u našem društvu. Hronološki smo izdvojili ljude i nesreće koje su se desile u godini koja će uskoro biti za nama.
Istaknuti radijski voditelj i jedan od osnivača „Studija B“, Marko Janković, nas je napustio 17. januara. Rođen 1947. godine, Janković je svojim radom oblikovao radijski pejzaž i ostavio trajni utisak u srcima slušalaca. Bio je jedan od najznačajnijih disk-džokeja u zemlji, a medijsku karijeru su mu obeležile česte suspenzije zbog toga što je prkosio jednoumlju jednopartijskog sistema. Prvi put je suspendovan zbog čestitanja Srpske nove godine, posle čega ga je od otkaza spasao Duško Radović. Radio je na OK kanalu, radiju Pingvin i radiju Indeks. Od 2005. godine je bio na radiju Fokus gde se bavio političkim temama. Radio je na TV Košava gde je imao svoj šou.
Foto: Printskrin/Jutjub
Strašno ubistvo u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu, gde je 3. maja izgubljeno 10 života, duboko je potresao našu naciju. Učenik Kosta K. (13) ubio je 9 učenika, čuvara škole i ranio šestoro, od čega jednu nastavnicu i sve ostalo učenike. Ubica je ubrzo uhapšen i nalazi se u psihijatrijskoj ustanovi, a kod njega su prilikom hapšenja nađena dva pištolja u legalnom vlasništvu njegovog oca, kao i četiri Molotovljeva koktela koje je sam napravio. U međuvremenu, pokrenuti su sudski postupci protiv njegovih roditelja. Otac se tereti za dela protiv opšte bezbednosti, a majka za zanemarivanje deteta. Ovaj događaj ostavio je dubok trag i tugu kod svih građana Srbije.
24sedam/Katarina MIhajlović
Samo jedan dan nakon ovog ubistva, slična tragedija se ponovila u selima Dubona i Malo Orašje kada je Uroš B. pucajući iz automatske puške i pištolja ubio devet osoba, od kojih dvoje maloletnika. Pokušao je da liši života još 20 ljudi, od kojih je 12 ranio. Protiv njega je podignuta optužnica a njom su obuhvaćeni njegov otac, ujak i brat od ujaka iz Kragujevca. Tužilaštvo predlaže maksimalnu kaznu od po 20 godina za Uroša B. i njegovog oca.

Milosav Marjanović, poznati matematičar i akademik, preminuo je 9. maja. Njegov rad, od kada je rođen 1931. godine, bio je od neprocenjivog značaja za naučnu zajednicu. Bio je redovni član SANU i penzionisani profesor Matematičkog fakulteta u Beogradu a radni vek proveo je kao predavač na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, gde je 1964. postao docent, pet godina kasnije vanredni profesor, a 1980. dobio status redovnog profesora. Radio je kao redovni profesor i na Učiteljskom fakultetu u Beogradu.
Profimedia/Wikipedia
Đorđe Mihailović, poštovani čuvar groblja „Zejtinlik“, nas je napustio 2. jula. Čika Đorđe je rođen 1928. godine, a bio je cenjen zbog svoje posvećenosti i brige za groblje koje čuva sećanje na heroje. Više od pola veka one je dočekivao i ispraćao potomke srpskih ratnika stradalih na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu. Njegov deda, solunski dobrovoljac Savo Mihailović, bio je prvi čuvar Zejtinlika. Njega je nasledio Đorđev otac, Đuro Mihailović, koji je tokom Drugog svetskog rata sačuvao groblje i njegove relikvije od nacističke pljačke. Dužnost čuvara groblja pripala je Đorđu, poslednjem muškom potomku iz loze Mihailovića. Sva trojica su sahranjena na ovom groblju. Inače, čika Đorđe je odlikovan jula 2014. godine Ordenom srpske zastave drugog stepena a 11. novembra 2021. godine uručeno mu je priznanje Majka Srbija u ime države Srbije.

Nikola Mirkov, poznati novinar, otišao je od nas 20. septembra. Rođen 1947. godine, njegov rad u novinarstvu ostavlja trajan utisak na medijsku scenu. Karijeru je započeo na radio Beogradu, a bio je urednik Zabavno-rekreativnog programa RTS-a, urednik "Programa 202", Prvog programa Radio Beograda kao i v.d generalnog direktora RTS. Osnivač je Galerije RTS-a, pokretač „Kulturnog dnevnika“, „Malog dnevnika“ namenjenog deci i dokumentarnog serijala „Zaboravljeni umovi“.
Foto: Printscreen/Youtube/RTS
Jovan Marić, psihijatar, pisac i diplomata, preminuo je 11. novembra. Rođen 1941. godine, a Marićev rad i doprinos su bili od velike važnosti za razvoj psihijatrije i kulture. Bio je redovni profesor Medicinske etike i Psihijatrije na Medicinskom fakultetu, Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Medicinskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Visoke zdravstvene škole strukovnih studija u Beogradu i na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je i upravnik dnevne klinike u Institutu za psihijatriju u Beogradu. Autor je više udžbenika. Pružao je psihijatrijsko veštačenje na sudu i bio ambasador u Nigeriji od 2014. do 2016. godine.
Antonio Ahel/ATA Images
Radosav Ratko Božović, profesor i književnik, nas je napustio 23. novembra. Njegov doprinos književnosti i obrazovanju, od njegovog rođenja 1934. godine, ostavio je neizbrisiv trag. Bio je redovni profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu za nekoliko predmeta i dugogodišnji šef Katedre za novinarstvo i političku sociologiju. Predavao je i na Fakultetu dramskih umetnosti i Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, na Filološkom fakultetu i na poslediplomskim studijama Arhitektonskog fakulteta u Beogradu (za predmet: Kultura urbanog vremena). Predavao je Teoriju kulture na podgoričkom Fakultetu političkih nauka i na Fakultetu vizuelnih umetnosti na Mediteran univerzitetu. Radio je i kao jugoslovenski dopisnik francuskog časopisa za svetsku politiku Democratie Nouvelle (Nova demokratija) i urednik edicije „Kultura i društvo”. Autor je oko 300 naučnih i 150 stručnih radova, 15 naučnih projekata.
Antonio Ahel/ATA Images
I konačno, Dušan Radulović, bivši direktor Radio Beograda, preminuo je 22. novembra.
Rođen je u Beogradu 1951. godine. Završio je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Diplomirao je na Međunarodnom smeru. Karijeru je započeo na Prvom programu Radio Beograda u martu 1980. a uređivao je jutarnji i večernji Dnevnik, Novosti dana, emisije Argument više i Nedeljom u 10. Nakon odlaska sa radija radio je kao dopisnik BBC iz Beograda, Slobodnoj Evropi, Radiju B 92 i nedeljniku Vreme a karijeru je završio sa mesta glavnog i odgovornog urednika Radio Beograda.

Dok se sećamo ovih izuzetnih ljudi, naša srca su ispunjena tugom, ali i zahvalnošću za sve što su dali našem društvu. Neka im je večna slava i hvala.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari