
Roditelji strahuju od velikog kašlja, ali ako se ove dve epidemije spoje, mogle bi zaviti Srbiju u crno: Jedna nam već kuca na vrata!
Male boginje i veliki kašalj mogu istovremeno da zaraze dete, ali onda bi lečenje bilo veoma teško, upozoravaju pedijatri

Domaću javnost uznemirila je informacija da su od posledica velikog kašlja četiri bebe preminule, a za život jedne se bore lekari Instituta za majku i dete "Dr Vukan Čupić".
Resorno Ministarstvo zdravlja saopštilo je i da su od 1. januara ove godine do danas prijavljena ukupno 253 potvrđena slučaja velikog kašlja, a u tom periodu prijavljen je jedan smrtni ishod kod nevakcinisanog deteta mlađeg od tri meseca.
Međutim, u toku prošle godine potvrđena su ukupno 1.342 slučaja velikog kašlja, kao i tri smrtna ishoda kod nevakcinisane dece mlađe od tri meseca, kod kojih je potvrđen veliki kašalj.
Iako još uvek nije proglašena epidemija velikog kašlja u Srbiji, očigledno je da postoji veliki problem sa ovom bolešću.
Ali, jedna druga zaraza takođe vreba naše najmlađe, i to iz komšiluka. Naime, u Rumuniji je proglašena epidemija malih boginja, odnosno morbila, sa preko 2.000 obolelih.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je prošle godine u Evropi zabeležen "alarmantan" porast slučajeva malih boginja i da ih ima skoro 45 puta više nego 2022. godine.
Blizu 42.200 ljudi je zaraženo 2023, u poređenju sa ukupno 941 tokom 2022. godine.
Ono što dodatno zabrinjava jeste mogućnost da Srbiju, pored povećanja broja zaraženih od velikog kašlja, pogodi i epidemija malih boginja, kakvu smo imali pre nekoliko godina.
Moguće dve epidemije istovremeno
Pedijatar Saša Milićević kaže za 24sedam da je to vrlo moguće.
- Morbili su jedna od najzaraznijih bolesti koje postoje. Pogotovo su u dečijoj populaciji izuzetno zarazni. Malo se i izgubio kalendar redovnog vakcinisanja, tako da postoji šansa da se i kod nas poveća broj zaraženih malim boginjama. Mi smo pre nekoliko godina imali epidemiju. A baš bi bilo nezgodno da u isto vreme vladaju veliki kašalj i boginje. Nadajmo se da do toga neće doći - kaže Milićević.
Profimedia
Nažalost, ove dve zaraze "ne smetaju" jedna drugoj, tako da mogu istovremeno da funkcionišu na istoj teritoriji. A da stvar bude gora, mogu čak istovremeno da borave u jednom domaćinu.
- Jedno je bakterijska infekcija, a drugo virusna. Veliki kašalj nastaje zbog bakterija, a morbili su virusni. Tako da postoji šansa da se pojave obe bolesti, pogotovo ako je imunitet deteta oslabljen. Onda bi to bio baš veliki izazov za imunitet deteta i moglo bi da bude opasno. Pogotovo kada je reč o malom detetu. Veliki kašalj kod starijih retko daje komplikacije, a morbile mogu da izazovu upalu pluća, moždanih ovojnica, uha... A ako bolesti počnu istovremeno, imunitet bi morao da se bori i protiv virusa i protiv bakterija, a to je dosta teško - rekao je Milićević.
- Jedna vakcina štiti od morbila, a druga od velikog kašlja. A ako su izbegnute obe vakcine, onda to predstavlja baš veliki problem - dodao je pedijatar.
Što se tiče velikog kašlja, primarna vakcinacija se sprovodi sa tri doze kombinovane petovalentne vakcine DTaP-IPV-Hib (Pentaxim) u razmacima koji ne smeju biti kraći od četiri nedelje. Aktivna imunizacija počinje kada dete navrši dva meseca. Primarnu seriju treba završiti pravovremeno, do navršenih šest meseci života.
Imunizacija trudnica, opasno i za odrasle...
Međutim, postoji način da se zaštite i mlađa deca, što je za 24sedam juče objasnio prof. dr Predrag Minić, dečiji pulmolog. Radi se o imunizaciji trudnica.
Profimedia
- Imunizacija trudnica je dobitna strategija. Na Zapadu se one imunizuju u periodu od 27. do 36. nedelje trudnoće, tako da imaju vremena da stvore antitela koja kroz placentu prelaze i štite decu nezaštićenu po rođenju. Porast broja obolelih u adolescentskom uzrastu je primećen još pre desetak godina, pa smo zato i uveli revakcinaciju, odnosno buster dozu protiv pertusisa na polasku u školu u uzrastu od šest ili sedam godina i pred kraj osnovne škole, u uzastu od 14 godina - naveo je prof. Minić.
Doktor Saša Milićević kaže za 24sedam da ni odrasli nisu imuni na boginje, odnosno veliki kašalj.
- I za njih može biti opasno da dobiju i jedno i drugo, pogotovo ako imaju neko hronično oboljenje. A vrlo često ga imaju. Recimo, ako postoji srčano, plućno ili bubrežno oboljenje ili ako se koristi terapija koja smanjuje imunološki odgovor. A mnoge osobe nisu vakcinisane u detinjstvu jer tada i nije bilo tih vakcina. Tako da ne znaju da li su preležali bolest, a ako ih pitate da li su vakcinisani, ni to nemaju pojma. Tako da ljudi mogu da budu baš u problemu - naglasio je pedijatar Milićević.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari