aktuelno

Ove tri lepotice najposećenije su planine u Srbiji: Domaći i strani turisti hrle na njih, a imaju i zašto

15.03.2024

08:17

0

Autor: 24sedam

Oboreni su rekordi i po broju turista, broju stranih turista, ostvarenim noćenjima, ali i po ulaganjima države

Ove tri lepotice najposećenije su planine u Srbiji: Domaći i strani turisti hrle na njih, a imaju i zašto
Copyright Profimedia/24sedam/M.Vu.

Prošla, 2023. godina najuspešnija je godina za turizam Srbije. Oboreni su rekordi i po broju turista, broju stranih turista, ostvarenim noćenjima, ali i po ulaganjima države u razvoj ove izuzetno važne privredne grane. 

Husein Memić, ministar turizma i omladine Republike Srbije, ističući da se ove godine očekuje da prošlogodišnji rekord bude oboren, podseća da su prethodnu godinu obeležila i do sada ubedljivo najveća ulaganja države u turističku infrastrukturu, u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi dinara. Država je prošle godine nastavila da stimuliše domaći turizam kroz podeljenih 265.000 vaučera za odmor u Srbiji.

Raspisan je i javni poziv za podnošenje zahteva za dodelu sredstava za podsticaj razvoja seoskog turizma, a pravo na dodelu sredstava imaju seoska turistička domaćinstva, salaši i etno-kuće, koji su evidentirani u informacionom sistemu E-turista. U međuvremenu, promovisan je i portal "E-vaučer", koji će biti jedina adresa na koju će se podnositi prijave za dodelu vaučera za subvencionisano korišćenje smeštaja u Srbiji, dostavljanje vaučera, kao i za postupak refundacije za ugostitelje. 

Već u januaru u rekordnom roku podeljeno je svih 100.000 vaučera u vrednosti od po 10.000 dinara. Sudeći prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u januaru je najveći broj gostiju boravio na planinama. Naime, planinske centre je posetilo 85.087 turista, a najveći broj njih boravio je na Zlatiboru, Kopaoniku i Fruškoj gori. Turiste su privlačile i banje, ali i gradovi, i to najviše Beograd, Novi Sad i Subotica.

Predstavili smo vam najposećenije gradove i njihove znamenitosti, a sada ćemo vam dočarati ponudu najatraktivnijih planinskih lepotica.

Zlatibor

Nije čudo da je među najposećenijim planinama, bilo da ste jednostavno ljubitelj prirode, užičkih gurmanluka, skijanja, pešačenja ili njegove blagotvorne lekovite klime. Obiluje lekovitim biljkama i šumskim voćem, prostranim pašnjacima, a ispresecan je rekama bogatim ribom. Dok se šetate Zlatiborom možete posetiti vodopad Gostilje, na oko 30 kilometara od centra Zlatibora, kanjon reke Uvac ili dva veštačka jezera u Ribnici na reci Crni Rzav, i u samom centru naselja Zlatibor. Ljubitelji prirode mogu uživati i u pogledu na brojne vrste ptica, a stanište je i divljih životinja kao što su vuk, lisica, divlja svinja, srna, vidra, divlja mačka...

Ove tri lepotice najposećenije su planine u Srbiji: Domaći i strani turisti hrle na njih, a imaju i zaštoProfimedia
 

Ako skijate, onda je ski-centar Tornik idealno mesto za vas. Možete se provozati i žičarom na Torniku, kako u zimskom, tako i u letnjem periodu. Mnogobrojne planinske staze zadovoljiće i sve one koji vole pešačenje i hajking. 

Pored prelepe prirode, Zlatibor nudi posetiocima i brojne znamenitosti. Jedna od njih je selo Sirogojno, jedini muzej na otvorenom u Srbiji sa originalnim kućama i okućnicama iz 19. veka. Nemojte propustiti ni Stopića pećinu, brdo Mećavnik ili vožnju "Šarganskom osmicom".

Kopaonik

Posećen i leti i zimi, Kopaonik je podjednako privlačan i ljubiteljima skijanja i pešačenja. Zbog svojih izuzetnih prirodnih vrednosti, proglašen je nacionalnim parkom. Guste četinarske šume kriju u svom podnožju čak 1.600 različitih vrsta biljaka, među kojima je 90 endemskih, koje rastu isključivo na ovim prostorima, kao što su kopaonička čuvarkuća, kopaonička ljubičica i Pančićeva režuha. 

Na Kopaoniku živi i veliki broj ugroženih dnevnih leptira i drugih životinjskih vrsta, a stanište je i velikog broja ptica. 

Ako na Kopaonik planirate da idete zimi, moći ćete da birate između 24 žičare i brojnih ski-liftova. Na raspolaganju vam je i 12 kilometara staza za nordijsko skijanje. 

Ove tri lepotice najposećenije su planine u Srbiji: Domaći i strani turisti hrle na njih, a imaju i zaštoProfimedia
 

Tokom letnjih meseci možete šetati kroz divlju netaknutu prirodu, ići na izlet do izvora Metođe ili do Semeteškog jezera. Ukoliko ste u nešto boljoj formi, možete se popeti do 2.017 metara visokog Pančićevog vrha, najvišeg na ovoj planini. I odrasli i deca mogu da nađu ovde zabavu za sebe, kao što su škole košarke, tenisa, jahanja... 

U okolini Kopaonika možete posetiti i neke od najlepših crkava i manastira srednjeg veka uključujući Gradac, Pavlicu, Studenicu, Žiču i Sopoćane, podseća Turistička organizacija Srbije. Na samoj planini nalaze se mineralni izvori niskoradioaktivne vode „Krčmar” i „Marine vode”, kao i veliki banjski kompleksi Jošaničke, Lukovske i Kuršumlijske banje u podnožju planine.

Fruška gora

U južnom delu Panonske nizije, između reke Dunav na severu i reke Save na jugu, prostire se Fruška gora koja spada u red niskih planina s najvećim vrhom Crveni čot od 539 metara. Krasi je izuzetno bogata flora koja broji više od 1.500 vrsta. Životinjski svet je takođe veoma je bogat i raznovrstan, a među krupnijim sisarima značajni su šakal, divlja mačka, jelen i srna. 

Za ljubitelje pešačenja, tu su 23 preporučene trase. Svaka ima nekoliko početnih tačaka i možete ih obići u oba smera. 

Ukoliko želite možete obići i manastire Fruške gore, jedinstvenu grupu sakralnih objekata nastalih u periodu od XV do XVIII veka. Od 35 izgrađenih manastira, do danas je sačuvano 16.

Brojni su zanimljivi lokaliteti koje možete obići dok ste na Fruškoj gori. Pećina Beli majdan, poznata je i kao Rakovačka pećina, odnosno kao stari kamenolom. Vrdnička kula se nalazi nedaleko od naselja Vrdnik i predstavlja deo nekadašnjeg utvrđenja grada Vrdnika. Danas je to spomenik kulture od velikog značaja i pod zaštitom je države.

Ove tri lepotice najposećenije su planine u Srbiji: Domaći i strani turisti hrle na njih, a imaju i zaštoInstagram/fruskagoranp
 

U središnjem delu Fruške gore, nedaleko od Crvenog čota, nalazi se skriveni biser, ostaci rimske tvrđave iz I veka nove ere. Sam naziv tvrđave je arheolozima nepoznat, te je u nauku ušla pod nazivom Gradac, prema obližnjem vrhu. Na južnim obroncima Fruške gore, nedaleko od Grgurevaca, ugnezdilo se selo Šuljam.

Samo selo je niklo u blizini srednjovekovnog manastira Šuljam, koji je razoren u turbulentnim epohama i turskim pohodima. Na brdu Belegir, u Novom Rakovcu, odmah nasuprot osnovne škole nalaze se ostaci utvrđenog samostana Dombo. Samostan je sve do sedamdesetih godina XX veka bio skriven pod zemljom, a svetlost dana je ugledao zahvaljujući upornom istraživačkom radu arheologa Šandora Nađa, preporučuje Nacionalni park Fruška gora.

 

Bonus video:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike