
U Srbiji ima 467 zaštićenih prirodnih dobara i 22 dobra pod zaštitom UNESCO
Na listi UNESCO su manastir Studenica, Carska palata i Feliks Romulijana kod Gamzigrada

Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je danas podatke da je u Srbiji u 2022. bilo ukupno 467 zaštićenih prirodnih dobara, od kojih je pet nacionalnih parkova, 18 parkova prirode, šest zaštićenih staništa, 25 zaštićenih predela i 66 rezervata.
Prema podacima RZS , u 2022. u Srbiji je bilo registrovano i 311 spomenika prirode i 36 kulturno-istorijskih predela.
Strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva bilo je 2.649, od čega su 1.784 činile strogo zaštićene divlje vrste, a 865 zaštićene divlje vrste 865.
Statistički podaci pokazuju da je 90 divljih vrsta flore i faune stavljeno pod kontrolu korišćenja i prometa.
U statističkom kalendaru je objavljeno i da pod zaštitom UNESCO-a ima 22 prirodna i kulturna dobra.
Na listi UNESCO su Stari Ras (Sopoćani, 1979), Manastir Studenica (1986) kao i Carska palata Feliks Romulijana kod Gamzigrada (2007).

Kako je navedeno, pod zaštitom UNESCO su i srednjovekovni spomenici na Kosovu - Dečani (2004), Pećka patrijaršija (2006), Gračanica (2006), Crkva Bogorodice Ljeviške (2006), i Stećci - srednjevekovni nadgrobni spomenici (2016).
Pod međunarodnom zaštitom su i rezervati biosfere - Golija (Studenica 2005) i Bačko Podunavlje (2017), a od geoparkova - Đerdap (2020).
Pod zaštitom UNESCO-a, kako je objavljeno su i ramsarska područja - Obedska bara (1977), Ludoško jezero (1977), Stari Begej - Carska bara (1996), Slano Kopovo (2004), Labudovo okno (2006), Peštersko polje (2006), Gornje Podunavlje (2007), Vlasina (2007), Zasavica (2008), Koviljsko-petrovaradinski rit (2012) i Đerdap (2020).
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari