
Danas su Mesne poklade! Nakon današnjeg dana obavezno morate prestati da jedete ovu namirnicu
Ovaj dan, koji se obeležava u Mesopusnu nedelju, predstavlja kraj jedne i početak druge tradicije

Mesne poklade, poslednji dan kada se jede meso pre Uskršnjeg posta, vekovima su bile jedan od najsvečanijih trenutaka u godini za srpske domaćine. Ovaj dan, koji se obeležava u Mesopusnu nedelju, predstavlja kraj jedne i početak druge tradicije - nakon njega meso se izbacuje iz ishrane i prelazi se na beli mrs, sve do Vaskrsa.
Poklade u Hercegovini: Zabava, šale i okupljanje uz vatru
U Popovom polju, Mesne poklade se nazivaju i Male poklade. Kada one prođu, Popovčani započinju strogi post. Večeri poklada u Hercegovini obeležavale su zajednička okupljanja prijatelja, rođaka i komšija. Oni bi se sakupljali po gumnima, zabavljali se kroz šalu i razne igre, a kada bi pala noć, palili bi veliku vatru i sedeli uz nju do ponoći.
Ovaj dan bio je poznat po bogatoj trpezi, na koju su domaćini pozivali siromašnije komšije i prijatelje kako bi svi zajedno uživali u obilnom obroku. U to vreme, važio je običaj da se niko ne sme ostaviti gladan, jer je zajedničko obredno obedujuće iskustvo bilo deo priprema za predstojeći post.
Pokladne igre i običaji širom Srbije
U većini krajeva, mlađi su vodili glavnu reč. Širom sela su se organizovale razne šale, igre i veselja, a u nekim mestima kao što su Bileća i Gacko, izvođene su tradicionalne mačkare – maskirane povorke koje su ulazile u kuće i zabavljale ukućane, često dobijajući sitne poklone u hrani i piću. U Popovom polju mladi su posećivali domaćinstva, pričali šale i igrali uz veselje, dok su stariji domaćini sedeli u kućama, gostili se i slavili do ponoći.

Mesopusna nedelja – uvod u post
Mesopusna nedelja (grč. Κυριακή των Απόκρεω) je pretposlednja pripremna sedmica pred Vaskršnji post, tokom koje je dozvoljena upotreba mesa. Ova nedelja se završava Mesnim pokladama, a zatim sledi Siropusna nedelja, u kojoj meso više nije dozvoljeno, iako pravi post još nije počeo.
U hrišćanskoj tradiciji, Mesopusna nedelja nosi i duhovni značaj – Crkva se tada podseća na Strašni Sud, čitajući u hramovima Hristovo kazivanje o poslednjem sudu. Veruje se da će spasenje zavisiti ne samo od molitve i posta, već i od dobrih dela.
Regionalne varijacije i narodni običaji
Ova sedmica ima različite nazive širom Srbije. U centralnoj Srbiji poznata je kao Šarena nedelja, dok se na Kosovu zove Osoivta nedelja. U crnogorskim krajevima poznata je kao Debela ili Redovna nedelja, dok se u timočkim selima naziva Uršna nedelja.
Profimedia
U mnogim krajevima, u ovoj nedelji nisu dozvoljene svadbe, veridbe, pobratimstva, pozajmice, niti gradnja kuća. U Sremu je ovaj period poznat po svinjokolju i velikim gozbama, jer je to vreme pred Mesne poklade kada se domaćinstva snabdevaju mesom za predstojeće obroke.
Nasleđe koje traje
Iako su se mnogi običaji vremenom promenili, duh Mesnih poklada i dalje živi u sećanjima i obredima srpskog naroda. Ovaj dan ostaje simbol bogate gozbe, okupljanja i pripreme za duhovni period posta, dok pokladne igre i maskirane povorke podsećaju na veseli duh narodne tradicije.
Bilo da se proslavljaju u krugu porodice, među prijateljima ili u širem društvu, Mesne poklade i danas donose radost, veselje i duh zajedništva koji se prenosi s generacije na generaciju.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari