
Doktorka u kovid ambulanti pacijentu prepisala ivermektin - lek za stoku?!
Prof. dr Zoran Todorović, klinički farmakolog s Medicinskog fakulteta u Beogradu, objašnjava da je "ivermektin" vrlo nezgodan lek koji je samo u laboratorijskim uslovima, delovao kao antivirusni

Ne samo da ivermektin, veterinarski lek protiv parazita, ispod žita uzimaju antivakseri protiv korone već ga neki lekari i zvanično prepisuju pacijentima obolelim od kovida, sa sve pečatom.
Za ovaj skandal opasan po život bi, tvrde stručnjaci, trebalo i krivično da odgovaraju jer truju ljude, što može da dovede i do neurotoksičnosti, oštećenja jetre, kome, pa čak i smrti.
Jedna doktorka u kovid ambulanti, za koju okolina tvrdi da je antivakserka, pacijentu koji ima kovid, što potvrđuje i šifra bolesti U07.1 (testom potvrđeni kovid), prepisala je "ivermektin."
Iako ga Agencija za lekove i medicinska sredstva (ALIMS) nije registrovala za humanu upotrebu, već za lečenje životinja, iako naravno nije ni u našem protokolu lečenja pacijenata s kovidom 19, antivakseri ga, nažalost, koriste. I posle Vajber grupe s više od 11.000 članova, gde razmenjuju savete o upotrebi „ivermektina“ i svega i svačega protiv korone, novi šok je zvanični recept lekara za "ivermektin."
Prof. dr Zoran Todorović, klinički farmakolog s Medicinskog fakulteta u Beogradu, objašnjava da je ovaj lek vrlo nezgodan lek koji je samo in vitro, dakle u laboratorijskim uslovima, delovao kao antivirusni, pa i na SARS-CoV-2.
- Ali čak je i proizvođač "Merk", koji bi se prvi radovao da zaradi na tome, upozorio da nije za lečenje kovida. Da bi delovao i kod ljudi, mora da se daje neki kažu čak i u 30 puta većim količinama nego za parazite, što bi bilo veoma toksično - kaže prof. Todorović:
- Lekar u Srbiji ne može da prepiše „ivermektin“, koji treba da se nalazi samo u veterinarskoj apoteci. ALIMS ga nije odobrio za humanu upotrebu. Nema ga ni u međunarodnim protokolima za lečenje kovida, pa ni u našem, koji se manje-više usklađuje s međunarodnim preporukama. Ako biste pacijente lečili „ivermektinom“ i izazvali teška neurološka oštećenja ili oštećenja jetre, pa čak i smrt, mogli biste i krivično da odgovarate. Srbija je jedna od retkih zemlja koja i krivično može da goni lekare.
Čovek koji je doktorirao na „ivermektinu“ je prof. dr Saša Trailović sa Katedre za farmakologiju i toksikologiju Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu.
- Lekari ne mogu da prepisuju „ivermektin“ za lečenje virusne infekcije SARS-CoV-2, to je krivično delo, taj lek nije registrovan za ljudsku upotrebu, niti postoji bilo gde objašnjenje koja bi doza bila primerena. I sam sam viđao recepte, brojne kolege me pitaju, konsultuju se sa mnom... Zdravstvena inspekcija i Lekarska komora moraju da reaguju, jer ovakve stvari mogu ozbiljno da dovedu ljude u zabludu- kaže Trailović.
Opasne doze
Prof. Trailović objašnjava da su Vilijem Kempbel i Satoši Omura dobili Nobelovu nagradu za medicinu 2015. jer su dokazali antiparazitsku efikasnost „ivermektina“ i kod ljudi, čime je rešen ogroman problem s mikrofilarijama u tropskim krajevima Afrike i Južne Amerike.
Ipak na D listi RFZO
Ivermektin je, navodi prof. Todorović, ipak na D listi lekova RFZO.
- Na D listi su neregistrovani lekovi u Srbiji koji mogu da se nabave za specifičnog pacijenta, što je retko, po određenoj i posebnoj proceduri. Ako je neki lek koji nema dozvolu za upotrebu u Srbiji neophodan, traži se njegov uvoz. To je, dakle, samo teorijska procedura. „Ivermektin“ nije za kovid, nikako.
- Ali "ivermektin" nema nikakve veze s koronom. A da bi se uopšte i primenjivao kod ljudi, to bi morale da budu izuzetno visoke, a ujedno i opasne doze. Ovaj lek je neurotoksičan. Ako se predozira, prolazi krvno-moždanu barijeru, može da dođe od blagog tremora, odnosno podrhtavanja, pa i do ozbiljnih konvulzija i drugih neurotoksičnih poremećaja koji se završavaju komom. Visoke doze mogu štetno da utiču i na jetru. A na sve to, apsolutno nema nijednog dokaza da deluje na koronavirus - ističe prof. Trailović i dodaje:
- Cela priča krenula je pre nekoliko godina u istraživanjama in vitro, dakle na ćelijskim kulturama, koja nisu bila praćena ostalim pretkliničkim ispitivanjima, niti adekvatnim kliničkim studijama na ljudima, gde se pokazalo da „ivermektin“ možda može da deluje kao antimalarik. I u početku kovida mnoge zemlje su koristile antimalarik hidroksihlorokin, pa se na osnovu te analogije krenulo i s „ivermektinom“. Ali svi antimalarici su izbačeni iz protokola najrazvijenijih zemalja.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari