
Vučić u Donjoj Gradini: Napadnuta je Srbija spolja i iznutra kao i Srpska jer smo se drznuli da sami donosimo odluke (FOTO/VIDEO)
Donja Gradina je najveće stratište srpskog naroda, najveća srpska masovna grobnica

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je u Donjoj Gradini obeležavanju Dana sećanja na žrtve zločina genocida NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu.
Na Grobnom polju "Topole" u Spomen-području Donja Gradina položeni su venci za više od 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Јevreja i 127.000 antifašista koji su mučki ubijeni u jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora.
Donja Gradina je najveće stratište srpskog naroda, najveća srpska masovna grobnica.
Obraćanje predsednika Vučića
- Ponosan sam što sam s vama danas u Donjoj Gradini jer svake godine menjamo sudbinu koju su nam namenili, menjajući sebe, menjamo sudbinu našeg naroda, pokazujemo da ćemo živeti, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, obrativši se okupljenima u Donjoj Gradini i podsetivši na sva zverstva ustaškog režima u NDH u fabrici smrti u Jasenovcu čiji je cilj bio da se logorašima izbriše i ime i prezime, vera i poreklo.
- Partizani i Crvena armija bili su sedam meseci u Beogradu. Dan pobede, 9. maj se približava. Ko je dozvolio da, kako ga veliki Gideon Grajf naziva, "balkanski Aušvic" radi do 4. maja. Kako je moguće da brigade partizanske nisu napadale Jasenovac? Ko je dozvolio da se rad tog čuda od logora, produži, nastavi i da gotovo niko od Srba ne opstane?"
TANJUG/FOTO SRNA/BORISLAV ZDRINJA
- Upravo zato je grupa od nekoliko stotina logoraša skupila sav svoj očaj, pretvorila ga u hrabrost i jurnula u slobodu. Ubrzo posle njih još 167 od kojih je preživelo samo 11 krenulo je u proboj ga Savi, ka životu. Ostali su stradali na bodljikavim žicama, u minskim poljima, i tu je kraj priče o Jasenovcu, jedinom logoru koji nikad nije oslobođen. Ušla je Crvena armija u Aušvic, u Jasenovac niko nije ušao dok nije sve bilo gotovo.
- Sve je počelo u leto '41 godine, kada je logor formiran. Politika NDH, koja je imitirala nacističku ideologiju, krenula je da imitira nacističku politiku smrti, i uspela da bude bolesnija od logora koje je sledila.
- Nigde toliko žrtava nije zaklano, ubijeno maljevima, testerama, paljeno, kuvano u kazanima, živo drano, vešano, davljeno, iskidano, ubijano, na najneverovatnije načine. I nigde se ljudski rod nije približio paklu kao što je to činjeno ovde u Jasenovcu. Ova fabrika smrti i užasa za 4 godine imala je samo jedan zadatak, da ubije što više Srba, Jevreja i Roma, rekao je predsednik Srbije.
"Napadnuti smo spolja i iznutra"
- Napadnuti smo iznutra i spolja. Napadnuto je sve ono što smo mislili da nikad niko neće moći da napadne. Napadnuto je to što smo se drznuli da sami donosimo odluke, da budemo nezavisni, da poštujemo sebe i svoje žrtve. Pitali smo možemo li da oprostimo? Da zaboravimo ne možemo i ne smemo. Pitanje je drugačije, oni nama ne mogu da oproste sve što su nam činili. Ne mogu da nam oproste Jasenovac, nikada nam neće oprostiti što su te jame živi svedoci onoga što su činili protiv našeg naroda. Oni nama nikada neće oprostiti, kao što nam sa Zapada nikad neće oprostiti što su agresijom na Srbiju pokušali da nam otmu Kosovo i Metohiju...
TANJUG/FOTO SRNA/BORISLAV ZDRINJA
- Kad je Srbija krenula da se razvija posle mnogo godina propadanja, rekli su to ne možemo da vam oprostimo. Ne možete da budete snažniji od regiona. Zato prave saveze sa tetitorijom koju čak četiri NATO zemlje ne pristaju. Neće nam oprostiti što smo hteli da živimo bolje. Neće nam oprostiti što nećemo da nam drugi biraju vlast, što Srbin hoće sam da se pita. U tome je naša najveća snaga. Nikada nećemo oprostiti onima koji hoće da nam ruše državu. Srbin to ne prašta - rekao je predsednik.
- Sloboda ne može da se da i uzme, ona je odluka svakog pojedinca, napadnuta je Srbija i spolja i iznutra, napadnuta je Srpska, napadnuto je to što smo se drznuli da sami donosimo odluke, da poštujemo sebe i svoje žrtve... Pitali smo se uvek možemo li da oprostimo, ali ne smemo da zaboravimo... Obrnuću pitanje, oni nama ne mogu da oproste Jasenovac, Jadovno, Prebilovce...
Obraćanje predsednika Dodika: "Na delu obojena revolucija"
Prisutnima se obratio i predsednik Srpske Milorad Dodik.
- Želim da kažem da ovo mesto govori samo od sebe. Nije potreban nikakav zvučnik. Kada su me pitali šta je na mene ostavio najveći utisak od onoga što su činili da ubiju svakog Srbina, a to je da su malo dete ubacili u džak sa mačkom i taj džak bacili u Savu. Da li postoji gora smrt? Oni nisu samo ovde ubijali, nego su širom sela u NDH ubijali, i nema nijedno srpsko mesto gde nisu ubijani ljudi koji tu žive - rekao je Dodik.
Tanjug printscreen
- Nikada ne možemo da prihvatimo da je baš na ovom mestu ubijeno toliko Srba. 500.000 Srba, 33.000 jevreja i 40.000 Roma. I zadnji dan su ubijali. Znali su da su gotovi, ali hteli su da nastave da budu zločinci."
- U pravu je predsednik Vučić. Njima ne treba jaka Srbija. Oni su zamislili da Srbija bude slaba. Koliko god pričali da moramo da se okrenemo novim realnostima, to ne možemo da prihvatimo. Kad smo se približili stabilnosti u regionu, i zahvalan sam predsedniku Vučiću što se izborio sa onima koji hoće da ruše. Na delu je obojena revolucija. Oni neće stati. U Nemačkoj pričaju kako su oni jedan narod, a nama pričaju kako smo mi bosanski Srbi. Nama je motivacija da političkim procesima dođemo do ciljeva. Ne želimo da niko strada ni sa naše, ni sa druge strane. Možete da radite ono što ste vekovima radili, ali nećete uništiti narodni zov, a to je da bude jedinstven. Ovaj narod zaslužuje da ima jedinstvenu državu, da se suprostavimo onima koji hoće da ruše našu crkvu. To vreme je prošlo - rekao je Dodik.
TANJUG/FOTO SRNA/BORISLAV ZDRINJA
Parastos i pomen za nevine žrtve
Predsednici Vučić i Dodik uputili su se posle polaganja venaca ka mestu gde je održana zvanična državna ceremonija koja se sastojala od molitvenog i svečanog dela.
Parastos po pravoslavnim običajima završen je rečima Hristos vaskrse i neka im je laka zemlja, posle čega je rabin Isak Asijel pročitao molitvu za sve jevrejske žrtve nabrojavši sva stratišta širom Evrope na kojima su u holokaustu Jevreji ubijani.
Na putu do tamo, predsednike Vučića i Dodika usput su zaustavljali i građani koji su želeli da se pozdrave i rukuju sa njima.
TANJUG/FOTO SRNA/BORISLAV ZDRINJA
Da se nikad ne zaboravi: Stradanje Kozarske Dubice
Strašna su stradanja srpskog naroda iz Potkozarja, posebno iz Kozarske Dubice, za koju se procenjuje da je tokom Drugog svetskog rata izgubila čak 18.500 svojih stanovnika i broj stanovnika koji je imala pre Drugog svetskog rata nikad više nije dostigla, toliko je ljudi pobijeno. U Kozarskog Dubici je živelo pretežno srpsko, pravoslavno stanovništvo.
Tanjug printscreen
Decenijama kasnije, iz pojedinih sela oko Dubice nije bilo regruta, mladenaca, svatova, đaka prvaka, jer su im pretke pobile ustaše.
Tanjug printscreen
Vučić i Dodik položili vence
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik prvi je položio venac, a potom i predsednik Srbije Aleksandar Vučić sa delegacijom Republike Srbije, te preživeli logoraši a potom predstavnici jevrejske zajednice i predstavnici romske zajednice.

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju

Tanjug printscreen
Pogledaj galeriju
Ruže su položili predstavnici diplomatskog kora i poslanici narodnih skupština Srpske i Srbije, te ministri u Vladi Republike Srpske, Savetu ministara, predstavnici gradova i opština Srpske i Srbije...
U delegaciji Srbije su predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić i ministarka Milica Đurđević Stamenkovski.
Podsetimo, predsednik Vučić stigao je u Banjaluku gde ga je na banjalučkom aerodromu Mahovljani dočekala srpska članica i predsedavajuća Predsedništvom BiH Željka Cvijanović.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari