
Namibija osudila Nemačku što podržava Izrael: Podsetili su na prvi genocid u 20. veku
Nemačke kolonijalne snage su počinile niz zločina nad domorodačkim narodima Herero i Nama u Namibiji početkom 20. veka

Namibija je kritikovala "šokantnu odluku" Nemačke da podrži Izrael u slučaju genocida koji se vodi pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
- Nemačka je odlučila da brani genocidne i gnusne akte izraelske vlade koji se čine protiv nedužnih civila u Gazi i na okupiranim palestinskim teritorijama. Nijedan miroljubivi čovek ne može da ignoriše pokolj koji se sprovodi nad Palestincima u Gazi - rekao je predsednik Namibije Hage Geingob.
Podsetimo, Južna Afrika je tokom dva dana pred MSP-om iznosila slučaj protiv Izraela optužujući tu zemlju da čini genocid u Gazi.
Južna Afrika je navela da je izraelska vazdušna i kopnena ofanziva, u kojoj je od 7. oktobra ubijeno više od 24.000 ljudi, imala za cilj da uništi stanovništvo Gaze.
Pročitajte još:

Izrael je, sa druge strane, optužio Pretoriju da je produžena ruka Hamasa, da je "iskrivila sliku" borbi koje se vode u enklavi. Izraelski predstavnici su negirali da je vojna operacija u Gazi genocid koji predvodi država.
Namibija je dodala da je Berlin potpuno ignorisao stradanje 24.000 Palestinaca u Gazi i brojne izveštaje UN koji govore da je 85 odsto stanovnika enklave raseljeno, a da hrane, vode i drugih osnovnih potrepština gotovo da nema.
Namibijski predsednik je kazao da je "duboko zabrinut zbog šokantne odluke" nemačke vlade kojom je odbačena "moralno ispravna optužnica Južne Afrike".
U saopštenju se dodaje da je Nemačka počinila prvi genocid u 21. veku upravo u Namibiji između 1904. i 1908. kada su desetine nevinih Namibijaca stradale u nehumanim i brutalnim uslovima.
- Nemačka ne može moralno da iskaže posvećenost Konvenciji protiv genocida, uključujući i kajanje za genocid u Namibiji, dok podržava zločin nalik holokaustu i genocid u Gazi - navedeno je iz predsedništva Namibije.
Zločini u Namibiji
Nemačke kolonijalne snage su počinile niz zločina nad domorodačkim narodima Herero i Nama u Namibiji početkom 20. veka.
Tanjug/AP Photo/Adel Hana
Ubijanje je bio deo nemačkog plana kolektivne kazne, što se danas prepoznaje kao prvi genocid prošlog veka.
Sve je počelo kada su se Afrikanci pobunili protiv okupatora, a u januaru 1904. su ubili više od 100 nemačkih doseljenika u regiji Okahandja.
Nemački general Lotar von Trota je porazio Herero borce u Bici kod Vaterberga i odvezao ih u pustinju Omaheke, gde je većina preminula od žeđi. Slično se dogodilo i narodu Nami koji se takođe pobunio.
Procenjuje se da je ubijeno između 24.000 i 100.000 pripadnika zajednice Herero i 10.000 Nama.
Konvencija o genocidu, donesena 1948, nakon masovnog stradanja Jevreja tokom Drugog svetskog rata, definiše genocid kao "akte počinjene sa namerom da se uništi, delimično ili u potpunosti, nacionalna, etnička, rasna ili verska grupa".
Južna Afrika je tužbu protiv Izraela podnela 19. decembra.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari