
Klimatske promene već utiču na sve nas: Potvrđene sumnje naučnika, otkrivena zastrašujuća istina
Nekoliko milisekundi dodatnog vremena dnevno može biti neprimetno za ljude, ali ima uticaj na tehnologiju

Uticaj klimatskih promena koje su izazvali ljudi toliko je ogroman da zapravo utiče i na vreme, prema novom istraživanju.
Topljenje polarnog leda uzrokovano globalnim zagrevanjem menja brzinu Zemljine rotacije i povećava dužinu svakog dana, u trendu koji će se ubrzati tokom ovog veka, dok ljudi nastavljaju da emituju gasove koji zagrevaju planetu, prema studiji objavljenoj u ponedeljak u Zborniku radova Nacionalne akademije nauka.
Promene su male, radi se o milisekundama dnevno, ali u svetu visoke tehnologije to ima važan uticaj na računarske sisteme na koje se oslanjamo, uključujući GPS.
To je još jedan znak ogromnog uticaja koji ljudi imaju na planetu.
- Ovo je svedočanstvo ozbiljnosti klimatskih promena koje su u toku - rekao je Surendra Adhikari, geofizičar u Nasinoj Laboratoriji za mlazni pogon i autor izveštaja.
Broj sati, minuta i sekundi koji čine svaki dan na Zemlji diktira brzina Zemljine rotacije, na koju utiče složena grupa faktora. To uključuje procese u tečnom jezgru planete, tekući uticaj topljenja ogromnih glečera nakon poslednjeg ledenog doba, kao i topljenje polarnog leda zbog klimatskih promena.

Milenijumima je uticaj Meseca dominirao, povećavajući dužinu dana za nekoliko milisekundi u veku. Mesec vrši pritisak na Zemlju uzrokujući da se okeani povijaju ka njemu, postepeno usporavajući Zemljinu rotaciju.
Globalno zagrevanje ima veći uticaj nego što se mislilo
Naučnici su ranije uspostavili vezu između topljenja polarnog leda i dužih dana, ali novo istraživanje sugeriše da globalno zagrevanje ima veći uticaj na vreme nego što su nedavne studije pokazale.
U prošlosti, uticaj klimatskih promena na vreme nije bio tako drastičan, rekao je Benedikt Sodža, autor studije i docent geodezije prostora na švajcarskom univerzitetu ETH Cirih.
Ali to bi moglo da se promeni. Ako svet nastavi da gasovima povećava zagađenje koje zagreva planetu, "klimatske promene bi mogle postati novi dominantni faktor", nadmašujući ulogu Meseca, rekao je on za CNN.
Profimedia
Kako ljudi zagrevaju svet, glečeri i ledeni pokrivači se tope, a ta otopljena voda teče sa polova prema ekvatoru. To menja oblik planete - spljoštava je na polovima i čini je više izbočenom u sredini - usporavajući njenu rotaciju.
Proces se često poredi sa klizačem na ledu koji se okreće. Kada klizač privuče ruke prema telu, okreće se brže. Ali ako pomeri ruke ka spolja, dalje od tela, njegovo okretanje se usporava.
Tim međunarodnih naučnika obuhvatio je period od 200 godina, između 1900. i 2100. godine, koristeći podatke posmatranja i klimatske modele da bi razumeo kako su klimatske promene uticale na dužinu dana u prošlosti i da bi projektovao njihovu ulogu u budućnosti.
Otkrili su da se uticaj klimatskih promena na dužinu dana značajno povećao.
Porast nivoa mora izazvan klimatskim promenama prouzrokovao je da dužina dana varira između 0,3 i 1 milisekunde u 20. veku. Tokom protekle dve decenije, međutim, naučnici su izračunali povećanje dužine dana od 1,33 milisekunde po veku, "znatno više nego u bilo kom trenutku u 20. veku", navodi se u izveštaju.
Profimedia/YouTube
Ako zagađenje koje zagreva planete nastavi da raste, zagrevajući okeane i ubrzavajući gubitak leda na Grenlandu i Antarktiku, stopa promena će rasti, navodi se u izveštaju. Ako svet ne bude u stanju da obuzda emisije, klimatske promene bi mogle da produže dužinu dana za 2,62 milisekunde do kraja veka - prestižući prirodne uticaje Meseca.
- Za jedva 200 godina toliko ćemo promeniti klimatski sistem Zemlje da ćemo biti svedoci njegovog uticaja na način na koji se Zemlja okreće - rekao je Adhikari za CNN.
Konkretne posledice
Nekoliko milisekundi dodatnog vremena dnevno može biti neprimetno za ljude, ali ima uticaj na tehnologiju.
Precizno merenje vremena od vitalnog je značaja za GPS, koji će imati svi sa pametnim telefonom, kao i za druge komunikacione i navigacione sisteme. Oni koriste visokoprecizno atomsko vreme, zasnovano na frekvenciji određenih atoma.
Profimedia/YouTube
Od kasnih šezdesetih svet je počeo da koristi koordinisano univerzalno vreme (UTC) za postavljanje vremenskih zona. UTC se oslanja na atomske satove, ali i dalje ide u korak sa rotacijom planete. To znači da u nekom trenutku treba dodati ili oduzeti "prestupne sekunde" da bi se održalo poravnanje sa rotacijom Zemlje.
Neke studije su takođe sugerisale korelaciju između povećanja dužine dana i većeg broja zemljotresa, rekao je Mostafa Kijani Šahvandi, autor studije i geonaučnik sa ETH Ciriha.
Ali veza ostaje spekulativna i potrebno je još mnogo istraživanja da bi to moglo da se tvrdi, rekao je on za CNN.
U radu na istu temu objavljenom u martu zaključeno je da dok klimatske promene sve više usporavaju Zemljinu rotaciju, procesi u Zemljinom jezgru mogu biti važniji i zapravo je ubrzavaju, skraćujući dužinu dana.
- Ono što smo uradili jeste da smo otišli malo dalje i ponovo procenili ove trendove - rekao je Šahvandi, dodajući da su otkrili da je svaki uticaj rastopljenog jezgra nadjačao uticaj klimatskih promena.
Profimedia
Dankan Agnju, profesor geofizike na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu i autor studije iz marta, rekao je da se nova studija uklapa u njegovo istraživanje i da je vredna jer proširuje rezultat dalje u budućnost i prati više od jednog klimatskog scenarija.
Džakelin Makkliri, pomoćnica profesora fizike na Univerzitetu Nortistern, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da novo istraživanje pomaže u informisanju decenijske debate o tome kakvu će ulogu tačno klimatske promene imati na dužinu dana.
Iako sada postoji opšta saglasnost u tome da će klimatske promene imati uticaj na produžetak dana, i dalje postoji neizvesnost o tome koji će procesi koji utiču na vreme dominirati u ovom veku, rekla je ona, dodajući da ova studija zaključuje da su klimatske promene sada drugi najdominantniji faktor.
- Moramo uzeti u obzir da sada toliko utičemo na orijentaciju Zemlje u svemiru da dominiramo efektima koji su bili aktivni milijardama godina - kazao je Sodža iz ETH Ciriha.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari