aktuelno

Šta je "kočnica duga" i zašto je izazvala toliku buru u Nemačkoj

22.03.2025

21:06

0

Autor: Vladimir Tanacković

Ovaj stav Ustava uveden je tokom finansijske krize 2009. godine

Šta je "kočnica duga" i zašto je izazvala toliku buru u Nemačkoj
Profimedia - Copyright Bundestag; Profimedia

U Nemačkoj, savezna vlada i 16 država su u obavezi da uravnoteže svoje knjige i praktično im je zabranjeno da uzimaju dodatne kredite. Nijedna druga zemlja G7 nema tako stroga ograničenja za zaduživanje, ali to uskoro neće više biti tako jer su i Bundestag i Bundesrat izglasali promenu ovog dela ustava.

Pravila su navedena u Osnovnom zakonu, nemačkom ustavu, i primenjuju se, sa manjim razlikama, i na saveznom nivou i u 16 ​​država (Landner na nemačkom).

Stav 3 člana 109 Osnovnog zakona kaže da se "budžeti Federacije i Landera u principu balansiraju bez prihoda od kredita". To znači da država može da troši samo onoliko novca koliko uzme, pre svega od poreza i nameta.

Ovaj stav je poznat kao "kočnica duga". Uveden je tokom globalne finansijske krize 2009. godine pod kancelarkom Angelom Merkel iz Hrićansko-demokratske unije (CDU) i tadašnjim ministrom finansija Peerom Štajnbrikom iz Socijaldemokratske partije (SPD).

U govoru pred državnim premijerima u to vreme Štajnbrik je govorio o "odluci od istorijskog značaja - odluci koja bi trebalo da obezbedi finansijsku sposobnost države da deluje, posebno u pogledu međugeneracijske pravde".

Šta je "kočnica duga" i zašto je izazvala toliku buru u NemačkojBundestag; Profimedia
 

Kočnica duga bila je uzrok ozbiljne debate. Zeleni (tada u opoziciji) i socijalistička Levica bili su striktno protiv toga, tvrdeći da država ograničava sopstvenu sposobnost delovanja. Zagovornici kočnice duga su, pak, isticali da će država morati da troši sve više novca na kamate kako dug raste. To bi, kako su rekli, postalo još restriktivnije i opteretilo bi nekoliko generacija ljudi.

Budžeti uravnoteženi od 2014. do 2019. godine

Kočnica duga postala je pravno obavezujuća za saveznu vladu 2016. i za savezne države 2020. Međutim, 2014. je tadašnji savezni ministar finansija Volfgang Šojble (CDU) već mogao da predstavi uravnotežen budžet prvi put u 45 godina.

Termin "crna nula" je skovan da označi Šojbleovo dostignuće i postao je politički slogan, jer su rashodi i prihodi međusobno balansirali.

Međutim, kočnica duga nije apsolutna, barem ne za saveznu vladu. Dok se potpuna zabrana duga primenjuje na savezne države, saveznoj vladi je dozvoljeno neto zaduživanje u iznosu od najviše 0,35 odsto ekonomske proizvodnje.

Primer: nemački bruto domaći proizvod iznosio je oko 3,88 biliona evra (4,25 biliona dolara) 2022. godine, što znači da bi saveznoj vladi bilo dozvoljeno da se zaduži dodatnih 13 milijardi evra.

Šta je "kočnica duga" i zašto je izazvala toliku buru u NemačkojTanjug/AP Photo/Ebrahim Noroozi
Bundestag

Koronavirus i rat u Ukrajini

Međutim, vlada se 2022. godine zadužila negde u više od 100 milijardi evra. To je bilo zato što je nemački parlament, Bundestag, izglasao da se iskoristi izuzetak od kočnice duga, kao što je već učinio 2020. i 2021. Pozivajući se na posledice pandemije koronavirusa i ratne situacije u Ukrajini, parlament je proglasio "izuzentu vanrednu situaciju".

Osnovni zakon dozvoljava da se kočnica duga obustavi "za prirodne katastrofe ili neuobičajene vanredne situacije koje su van kontrole vlade i koje su značajno štetne po finansijski kapacitet države".

U debati o budžetu za 2024. vladajući SPD i Zeleni još jednom su pozvali na proglašenje vanredne situacije zbog finansijskih posledica rata u Ukrajini i energetske krize koja je usledila.

Da li je kočnica duga prestroga?

Izbila je debata o tome da li treba reformisati kočnicu duga. Neki ekonomisti su za, tvrdeći da to pravilo ometa sposobnost države da investira u infrastrukturu i tehnologije orijentisane na budućnost.

Šta je "kočnica duga" i zašto je izazvala toliku buru u NemačkojTanjug/AP Photo/Ebrahim Noroozi
Fridrih Merc

Godinama je bilo kakva reforma dužničke kočnice izgledala malo verovatna jer se Osnovni zakon može izmeniti samo dvotrećinskom većinom glasova u Bundestagu. U prošloj vladi to bi bilo nemoguće, jer su konzervativne CDU i CSU formirale najveću opozicionu poslaničku grupu i protivile se takvom amandmanu.

U okviru koalicionih pregovora sa SPD-om, verovatno sledeči nemački kancelar Fridrih Merc iz CDU-a, međutim, uspeo je da progura plan za prikupljanje stotine milijardi evra za jačanje odbrane i infrastrukture usred strahovanja da Sjedinjene Američke Države gube interesovanje za Evropsku uniju i NATO.

U petak je odobrenje 16 nemačkih saveznih država bila je poslednja prepreka za donošenje zakona o istorijskoj promeni pravila zaduživanja zemlje.

Bundestag se složio da unese izmenu u Ustav Nemačke kako bi se olakšala kontrola izdataka za odbranu iznad 1 odsto nemačkog BDP-a od ograničenja duga. Na osnovu nemačkog BDP-a 2024. godine, to bi uključivalo sve rashode iznad približno 45 milijardi evra.

Državama će takođe biti dozvoljeno da uzimaju zajmove do visine 0,35 odsto njihove ekonomske proizvodnje kako bi dodatno poboljšale učinak.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike