
Emir Kusturica svojim kravama pušta klasiku ali, naravno, to nisu obične "milka" krave (FOTO+VIDEO)
Malo je poznato da je Emir Kusturica, proslavljeni reditelj, neimar i kulturni poslenik - i uzorni poljoprivrednik

Poljoprivredno dobro Emira Kusturice nalazi se, a gde bi drugde, neko na Mećavniku na Mokroj gori. Slavni reditelj, Kanski laureat, uzorni je srpski domaćin na čijem se imanju gaji, odnosno od zaborava čuva, i jedna autohtona rasa krava - gatačko goveče.
Tu, na prostoru koji je i pesma opisala kao "Zlatibore pitaj Taru...", koji je zvanično priznato od UN kao "najbolje turističko selo sveta" proizvodi se zdrava hrana, kaže reportaža AgroTV.
ATA Images / V. M.
- Krenuli smo sa pet krava pa smo izašli na trideset i neko ali smo deo junica zbog korone poslali na Krivu reku na Kopaonik, u Smederevsku Palanku, ka Šapcu i Beogradu... Sada radimo sa petnaest grla gatačkog goveda - kaže Radoslav Kalem, radnik na farmi u Mećavniku.
Kada krave slušaju Mocarta...
U štali se primenjuju savremene metode uzgoja, pod je topao jer rađen je punom opekom, a krave uz dobru ventilaciju imaju i - klasičnu muziku.
Zanimljivo je da ovde svaka krava ima svoje ime, tako da je tu uz Milenku, Ružica, Bjelava, neizostavna Milka... ali bilo je tu i Brena, kaže Radoslav.
Gajenje visokoproduktivnih rasa i intenzivna proizvodnja i u Srbiji su odavno potisnuli autohtone
Da takve rase ne nestanu i da se održi genetska posebnost, država dodatno subvencioniše autohtone rase.

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju
Za gatačke krave sa farme, koja postoji već devet godina, Kalem kaže da nemaju količinski mnogo mleka ali da je ono "jako", velike masnoće.
- Daju od deset do šesnaest litara mleka, kako koja krava.
Uz to, krave su mnogo otpornije nego popularne simentalke, one tamne sa belim pegama koje znamo sa "milka čokolade". A i duži im je životni vek, do 18 godina.
Uz gatačku surutku ne trebaju lekovi
Radoslav Kalem smatra da to mleko može da se smatra organskim, jer i zimi ih hrane samo senom i stočnim brašnom, bez ikakvih koncentrata i dodataka. Kaža da to koliko je to mleko zdravo vidi i po sebi, jer kada je na Mećavniku i pije surutku, ne trebaju mu lekovi za povišen krvni pritisak kao kada je u Višegradu.
- Sama se teli, pa ni tu nemaš problema. Puštamo ih i sada, zimi, iz štale na sedam dana a one same vrate, svaka na svoje mesto. Ako ih ne pustimo, sedmog dna počinju da skaču u mestu, ne mogu da izdrže. Leti su ceo dan na paši, smo noće u štalama. Kao i ljudi koji više šetaju zdraviju su, tako i krave. Veterinar dođe jednom godišnje, izvadi im krv za analizu i to je to - opisuje svoja goveda Kalem.
Na trpezi za kulturni svet
Ali to nije jedini razlog što su ova goveda opstala. Sir, kačkavalj i kajmak, kao i kiselo mleko od gatačkog goveda je kvaliteta koji je cenjen kod znalaca.
Proizvodi sa ove farme, doduše ne idu u svet već svet dolazi njima. Mleko i mlečni proizvodi služe se u čuvenom Drvengradu. Nečim drugim drugim, s obližnjeg Zlatibora, gosti moraju da se zadovolje samo kada su najveće manifestacije u pitanju pa njihove robe, kaže Radoslav, "malo zafali".
- Recimo kada je Kustendorf, pa se okupi mnogo sveta... Ali i tada to mora da bude vrhunskog kvaliteta, jer Kusturica je tu malo i rigorozan - napominje Kalem.
Stoka se hrani i ječmom, koji od prošle godine stiže sa deset hektara oranica u vlasništvu čuvenog reditelja. Ali nisu goveda jedino što se radi na ovom imanju. U četiri velika plastenika u Drvengradu uzgaja se povrće za restorane a na plantažama i voće koje se prerađuje.
- Sve što može ovde da rodi, od luka i rotkvice do paradajza i krastavca, tamo se proizvede. I sve je bez dodataka i hemije, da vidite samo organsku borovnicu - ističe Radoslav.
Kusturica poseduje i svoju sokaru, kompletnu liniju za proizvodnju sokova, tako da je ceo proces proizvodnje zaokružen i sa imanja na Mećavniku i sa plantaža dunje, višnjem, maline, šljive... kod Čačka.
Radoslav Kalem kaže da je sve ovo dokaz da u Srbiji može da se proizvode i može da se živi od poljoprivrede, "ko hoće da radi".
- Meni kažu da sam lud što volim da radim. Rođen sam u Konjicu, gde sam morao da ostavim i kuću i imanje. Ceo život radim i sekunde nisam bio na Birou rada. Dok sa išao na drugi posao moja zemlja je sva bila obrađena. Danas niko neće da radi, sve mu se nešto "ne isplati". A sve se u stvari isplati i "u svačemu je dinar" - zaključuje Kalem.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari