Hrvate hrane stranci: Izgubljena prehrambena samodovoljnost u većini oblasti

Hrvatskoj nedostaju sve kategorije domaćeg mesa, mlečnih proizvoda, voća, povrća, biljnih ulja, jaja, meda i vina, zabrinjavajući su podaci za jednu donedavno prilično agrarnu zemlju.

U kategoriji voća Hrvatska proizvodi tek 44,66 posto svojih potreba, pa tako kada je reč o pomorandžama proizvodi jedva jedan odsto i 2,65 posto limuna. Trešnje, višnje i mandarine jedino je voće koje se u Hrvatskoj proizvodi u dovoljnoj količini za sopstvene potrebe, dok je proizvodnja stonog grožđa tek 19,70 posto, a ostatak se uvozi.

Mala pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom beleži se i kod povrća - 63,11 posto. U toj kategoriji prehrambenih proizvoda paradajz i kupus prednjače  84,09 paradajza, a kupusa čak 95,57 posto potreba na domaćem tržištu. Proizvodnja krompira pokriva 72 posto  domaćih potreba.

Što se tiče mesa, domaća proizvodnja pokriva 70,66 posto potreba, a najmanje se proizvodi svinjetina - tek 59,21 posto domaće potražnje. Najviše se proizvodi perad - 91,78 posto.

Domaća proizvodnja pokriva 92,57 posto tržišta jaja, a proizvodnja mleka i mlečnih proizvoda 73,08 posto potreba.

Dobro samo kod ratara

Kada je reč o proizvodnji žita i uljarica, hrvatski poljoprivrednici, i izvoznici, imaju čime da se pohvale. Ali to je pre svega zbog toga što su tu najveće subvencije države. Proizvodnja pšenice i kukuruza je na 180 posto domaćih potreba, ječma na 163 posto, zobi na 104 posto.

Soje ima za čak 568 posto onoga što se potroši kod kuće, suncokreta 212 posto, a uljane repice 180 posto.

BONUS VIDEO

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi