Da li će trgovinski rat SAD i EU poskupeti hranu?

Najava predsednika SAD, Donalda Trampa, o uvođenju carina na proizvode iz EU mogla bi da ima značajan uticaj na poljoprivredni sektor, a time i na sektor hrane i pića. Iako su najavljene carine prvenstveno usmerene na industrijske proizvode poput automobila, postoji mogućnost da će EU odgovoriti kontramerama, uključujući carine na američke poljoprivredne proizvode, analizira Blumberg Adrije.

Ako SAD uvedu carine koje utiču na poljoprivredne i prehrambene proizvode, evropske firme koje zavise od američkog tržišta mogle bi da se suoče sa smanjenom prodajom, većim troškovima izvoza i mogućom preorijentacijom na druga tržišta.

Među najugroženijima su Nestle, Danone i Unilever, a pod pritiskom bi mogao biti i sektor poljoprivrednih hemikalija. Dodatni izazov za američko tržište bio bi poremećaj lanca snabdevanja, ako bi se uvoz usmerio prema trgovinskim partnerima iz drugih zemalja kao novim dobavljačima, što bi stvorilo turbulencije na globalnom tržištu.

Mere bi mogle da negativno utiču na američke poljoprivrednike, smanjujući njihov izvoz u EU i potencijalno dovodeći do prevelike ponude na domaćem tržištu, što bi snizilo cene poljoprivrednih proizvoda. Ako bi se to dogodilo, prihodi američkih farmera bi se smanjili, ostavljajući prostor državi da interveniše subvencijama ili potporama, kako bi nadoknadila štetu.

Budući da je malo verovatno da će američki farmeri moći da zadovolje celokupnu potražnju za poljoprivrednim sirovinama, domaći proizvođači zbog smanjene konkurencije mogu ponuditi više cene za svoje proizvode.

Međutim, ako američko tržište nije potpuno zadovoljeno sopstvenom poljoprivrednom proizvodnjom, uvoz je neophodan. U tom slučaju ne bi došlo do pada cena domaćih poljoprivrednih proizvoda. Štaviše, sirovine za prehrambeni sektor bile bi skuplje zbog viših ulaznih cena iz uvoza. Na kraju bi ceo ceh platili potrošači, zbog prelivanja cena sirovina.

Na globalnom tržištu, zemlje izvoznice koje bi bile direktno pogođene američkim carinama, svoje proizvode bi mogle da preusmere na druga tržišta. To bi moglo dovesti do prevelike ponude i pada cena u drugim delovima sveta. Naime, kada bi Brazil svoj izvoz soje iz SAD preusmerio na tržište EU, evropski proizvođači bi se suočili sa jačom konkurencijom i nemogućnošću da diktiraju cene.

Evropske giganti visokozavisni od američkog tržišta

Velike evropske poljoprivredne i prehrambene firme u velikoj meri zavise od prodaje na američkom tržištu. Ako SAD nametnu carine koje utiču na njihove proizvode, to bi moglo ozbiljno uticati na njihove poslovne rezultate.

Nestle, kao jedan od vodećih svetskih proizvođača hrane i pića, već godinama ima stabilan udeo prihoda s američkog tržišta. Snažna prisutnost kroz brendove kao što su kafa nespreso, slatkiši kitkat, hrana za kućne ljubimce purina i dečja hrana gerber - mogla bi biti uzdrmana carinskim ograničenjima. SAD je ključno tržište za brendove biljnog mleka Danonea, a to su activia, evian i silk.

Vrlo slična situacija je i za Unileverove proizvode - majonez helmans, sladoled ben&jerry i magnum. Iako Bajer nije prehrambena firma, kao vlasnik Monsanta ima ogromnu prodaju u SAD, kroz seme i pesticide. Trgovinske napetosti mogle bi poremetiti snabdevanje poljoprivrednim hemikalijama, što bi na kraju moglo uticati na globalne cene hrane.
Uticaj na industriju piva

Pivo bi u SAD moglo da poskupi zbog skuplje ambalaže, dok bi cene sirovina poput kukuruza i pšenice mogle pasti, ako druge zemlje smanje uvoz iz SAD. U Evropi bi prekomerna ponuda mogla sniziti cene pivskog ječma, ali rastući troškovi transporta i pakovanja mogli bi ublažiti te efekte.

Američke pivare bi mogle da se prebace na skuplje domaće izvore pivskog ječma, što bi povećalo cenu piva u SAD, dok bi smanjeni izvoz u SAD stvorio višak ponude u Evropi i oborio cene. Carine na pšenicu mogle bi sniziti cene u EU zbog viška ponude, dok bi ograničeni izvoz iz SAD mogao povećati domaće cene.

Budući da SAD već proizvode mnogo kukuruza, carine ne bi imale veliki direktan učinak na pivarsku industriju, ali ako druge zemlje uvedu kontramere, američki kukuruz bi mogao da pojeftini zbog smanjenog izvoza. Kao veliki proizvođač hmelja, SAD ne bi bile previše pogođene uvoznim carinama, ali bi evropske kontramere mogle da snize cenu američkog hmelja, a istovremeno da povećaju troškove za evropske pivare.

BONUS VIDEO

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi