
Siniša Mali za 24sedam: Ponekad je neophodno reći - "ne može", "ne treba" i "skupo je"!
Ministar finansija za naš portal otkriva kako uči svoju decu da se odnose prema novcu, kako je zaradio prvi džeparac i šta savetuje privrednike i građane Srbije u 2022. godini

Nije najveći izazov borba sa energetskom krizom ili inflacijom. To sve može da se reši. Najvažnija stvar u ekonomiji jeste rast, kako da se nađu dodatni izvori rasta. To je ono čime se mi bavimo. Cilj nam je da rastemo kroz nove investicije, kroz razvoj IT-a, razvoj dualnog obrazovanja, izgradnju puteva, metroa... Tako se podižu kvalitet infrastrukture i kvalitet života naših građana, i to je jedina formula za uspešan i održiv razvoj.
Na ovaj način je ministar finansija Siniša Mali, u intervjuu za 24sedam, odgovorio na pitanje o najvećim izazovima za srpsku privredu i finansije u 2022. godini. Kako je istakao, ako država vodi računa o svakom dinaru i ako je odgovorna i kada se desi kriza, kao što je bilo sa kovidom, onda je spremna da reaguje.
- Ono što je važno jeste da kada pogledate razvoj jedne privrede to radite na dugi rok. Dakle, bez obzira na sve ove teškoće koje smo imali zbog pandemije i kovida, mi gradimo osnovu za stabilan, dugoročan i održiv rast. Ulažemo u auto-puteve, kanalizacione sisteme, bolnice, fabrike, obrazovanje... To daje dozu sigurnosti i ozbiljnosti – ističe Siniša Mali.
Da li smo pregurali najgore ili nas „loš scenario“ tek čeka, pogotovo zbog rasta cena? Da li vas plaši inflacija?
Pročitajte još:
- Ja to ne mogu da vam kažem, bio bih mnogo neozbiljan... Onaj ko bi znao kako će da izgleda privreda za šest do osam meseci, taj bi kao Soroš zaradio milijarde kladeći se na ishod ove krize. Niko nije očekivao ni pandemiju, ni sve što se desilo. Dobro je što smo mi, zbog reformi koje smo uradili od 2014. godine, imali dovoljno rezervi da reagujemo sa više od osam milijardi evra i da spasemo privredu i pomognemo građanima. Radi se o najdubljoj i najvećoj ekonomskoj krizi koja je izazvana zdravstvenom krizom. Posledica su i rast cene energenata i prekidi u snabdevanju i povećanje inflacije. Procena MMF-a je da će ovaj rast cena biti privremen. Vidimo i da najveće centralne banke pooštravaju monetarne politike i da svi očekuju stabilizaciju inflacije sredinom sledeće godine. Smatram da i nas očekuje stabilizacija cena u drugoj polovini 2022. godine.
24sedam/Goran Sivački
Da li će građani dobiti još novca od države, kao što je bilo u ove dve prethodne godine?
- Pokušali smo da umanjimo negativne posledice kovida 19. Država je reagovala na pravi način, pravovremeno, pokazali smo da imamo novca... Shvatili smo da je neophodno uraditi dve stvari. Prvo, održati nivo potrošnje, što smo i uspeli. Kada pogledate naplatu PDV-a 2020. u odnosu na 2019, ona je bila veća. To pokazuje da smo održali nivo privredne aktivnosti i da nismo imali zatvaranje fabrika ili masovna otpuštanja, što su imale neke razvijenije zemlje. U 2022. imaćemo povećanje plata u javnom sektoru od sedam i osam odsto, a penzija za 5,5 odsto. Tu je i najavljena pomoć od 20.000 dinara za penzionere i rast minimalca za oko devet odsto. Najnovija vest je i da će svi mladi od 16 do 29 godina dobiti po 100 evra jednokratne novčane pomoći od države već u februaru. Svakako očekujemo dalji rast životnog standarda građana koji se najviše oslikava u prosečnoj plati. Već u decembru imaćemo prosečnu platu u Srbiji od 610 evra.
24sedam/Goran Sivački
Zar niste rekli 618 evra?
- Biće 610-615 evra. Sve zavisi od toga koliko ćemo imati bonusa i svega ostalog što se isplaćuje krajem godine. Ako bude bilo problema sa krizom, sigurno ćemo slično reagovati kao prošle i 2020. godine.
Šta savetujete privrednicima? Da li da više štede ili ulažu u 2022. godini?
- Mi slušamo privredu, slušali smo ih i u krizi, kada smo i napravili ova tri paketa pomoći, od isplate minimalnih zarada, moratorijuma na plaćanje kredita, direktne pomoći... Ono što su tražili je da nastavimo i sprovedemo proces e-fiskalizacije do kraja, a zatim proces uvođenja e-faktura, koji će omogućiti da se PDV vrati odmah, a ne da se na njega čeka. Takođe, tražili su da nastavimo sa daljim rasterećenjem troškova zarada, što i radimo. Savet privrednicima je da ni na koji način ne treba da se zaustave kada se radi o potrošnji, ali i kada su u pitanju investicije. Vidimo da je naša privreda nastavila da radi i u krizi. Nije ušla u negativnu fazu, u neki pesimizam. Država je brzo reagovala, pokazala je da je tu i da je ozbiljan partner. Moj savet privrednicima je da nastave da rade i da investiraju.

Kakav odnos prema novcu bi mladi trebalo da imaju? Šta kažete svojoj deci?
- Da vode računa o svakom dinaru. Teško je zaraditi novac, to su me roditelji naučili. Kad god sam tražio džeparac, još dok sam bio u srednjoj školi, da li 100 ili 200 dinara, meni je bilo malo. Onda mi je otac jednom rekao: "Ako ti je malo, idi napolje i zaradi.“ Tako sam sa bratom išao i prodavao stripove u Knez Mihailovoj... Nije lako zaraditi novac. Poruka i roditeljima je da nauče decu da je potrebno puno vremena, energije, znoja i rada da bi nešto uradili i zaradili. Novac ne pada s neba... Lako je to reći, a teško prihvatiti. Ali ponekad su reči "ne može“, "ne treba“ i "skupo je“ neophodne da bi se spustila očekivanja i deca usmerila na pravi put.
Detaljniji intervju sa ministrom finansija pogledajte u našem video-prilogu:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari