aktuelno

Da li ćemo zbog digitalizacije imati sve manje šaltera i banaka

02.06.2022

18:45

0

Autor: S. G.

Pre 20 godina imali smo skoro petostruko više banaka na našem tržištu nego sada

Da li ćemo zbog digitalizacije imati sve manje šaltera i banaka
Ilustracija - Copyright Profimedia/Pixabay

Na srpskom tržištu sve je manje banaka. Poslednjih godina sve su učestalije kupoprodaje i spajanja, pa smo tako sada došli na ukupno 20 banaka koje posluju kod nas, dok ih je pre sedam-osam godina bilo 34, a pre dve decenije čak 80.

Ovo ukrupnjavanje banaka, između ostalog, sa sobom nosi i smanjenje broja filijala i zaposlenih, a tome u velikoj meri doprinosi i razvoj digitalizacije i prelazak na onlajn poslovanje. Iako u Narodnoj banci Srbije (NBS) uveravaju da se od 2020. do aprila ove godine broj poslovnica neznatno smanjio, slično kao i broj radnika, na terenu su stvari malo drugačije. A prema informacijama iz samih banaka, tek je u planu za narednih godinu dana zatvaranje brojnih filijala i smanjenje broja zaposlenih.

"Tranzicija" u toku

- Sada ćemo imati jedno godinu dana period "tranzicije“, odnosno prilagođavanja. Već se zna da će dosta filijala biti zatvoreno i da se smanjuje broj zaposlenih – kažu nam u jednoj od banaka koja je nedavno preuzela drugu manju banku.

U NBS naglašavaju da je u proteklom periodu promena broja zaposlenih u određenoj meri posledica promena broja banaka, kao i broja poslovnica, odnosno procesa konsolidacije.

- Promene u broju banaka koje posluju u Republici Srbiji pre svega odražavaju razvijenost i dinamiku domaćeg tržišta, što predstavlja još jednu potvrdu ostvarenih rezultata i kredibiliteta bankarskog sistema Republike Srbije i Narodne banke Srbije kao supervizora i regulatora tog sistema – kažu za 24sedam u centralnoj banci.

Takođe, oni naglašavaju da, bez obzira na sve aspekte primene novih tehnologija u bankarstvu, kanali komunikacije sa klijentima i način pružanja usluga svakako, kao i do sada, zavise od poslovnih politika banaka.

- Pri tome, razvoj digitalnog i elektronskog bankarstva predstavlja samo dopunu tradicionalnim vidovima komunikacije i postojećim uslugama u bankama. S tim u vezi, proces digitalizacije nije u značajnoj meri uticao na poslovne politike banaka, kao ni na broj filijala i zaposlenih u bankama – tvrde u NBS.

Neznatno smanjenje...

Prema podacima koje smo dobili od centralne banke, broj filijala u našoj zemlji smanjio se od decembra 2020. godine sa 1.576 na 1.418, koliko smo imali u aprilu 2022. godine.

- Broj zaposlenih na nivou bankarskog sektora od 2020. godine neznatno se smanjio, imajući u vidu da su u decembru 2020. godine u bankarskom sektoru Republike Srbije bile zaposlene 22.823 osobe, dok je u aprilu 2022. godine zabeleženo 22.245 zaposlenih u bankama – naveli su u NBS.

Da li ćemo zbog digitalizacije imati sve manje šaltera i banakaProfimedia
 

Inače, podsetimo da je poslednje u nizu preuzimanja banaka realizovano prvog dana aprila ove godine, kada je Rajfajzen banka, nakon dobijanja saglasnosti NBS i nadležnih regulatornih tela, kupila sve akcije Kredi agrikol banke.

Nešto pre toga, imali smo i preuzimanje ruske Zberbanke koju je pazarila AIK banka, u vlasništvu srpskog biznismena Miodraga Kostića.

Takođe, došlo je i do spajanja Eurobanke i Direktne banke, a jedna od najvećih kupoprodaja započeta je još krajem 2019. Radi se o privatizaciji državne, Komercijalne banke, koja je prešla u ruke slovenačke NLB banke.

U aprilu prošle godine završena je i integracija OTP banke s Vojvođanskom bankom, a MTS banka pripojena je Banci Poštanska štedionica.

Ko je "povukao nogu"?

Učestalije preuzimanje banaka na našem tržištu započelo je pre pet-šest godina, kada je upravo Kostićeva AIK banka kupila grčku Alfa banku. U isto vreme su i Andrej Jovanović i Bojan Milovanović, koji su najpre kupili srpski ogranak Nove kreditne banke Maribor i promenili joj ime u Direktna banka, dokupili i Findomestik i Pireus banku.

U toku 2017. godine započeli su pregovori o prodaji ruske VTB banke. Posao je završen polovinom 2018, kada je VTB kupio ruski bankar i investitor Andrej Šljahov, a sama banka promenila ime u API banka. Takođe, i Marfin banku preuzela je ruska Ekspobanka.

U maju 2019. država je prodala svoj udeo u Jubmes banci koja je promenila naziv u Alta banka, a čiji su najveći akcionari Alta pej grupa. Takođe, u 2019. godini imali smo i prodaju francuske Sosijete ženeral banke mađarskoj OTP grupi.

BONUS VIDEO:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike