
„A koliko imate u kešu?“: Političari će sada morati da prijavljuju i gotovinu
Izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, koje su u skupštinskoj proceduri, bolje je definisan sam pojam korupcije

Zakon o sprečavanju korupcije menja se samo godinu dana otkako je izglasan u Skupštini. Pored bolje definicije samog pojma dela koje podleže krivičnoj odgovornosti, uvodi se i obaveza da javni funkcioneri dostavljaju podatke i o gotovom novcu koji poseduju.
Pomoćnica direktora Agencije za sprečavanje korupcije, Maja Petrović, kaže da će predloženim izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije biti unapređen pravni okvir u oblasti sprečavanja korupcije u Srbiji.
– Nakon godinu dana od primene Zakona o sprečavanju korupcije otvorila se mogućnost da se pojedine zakonske odredbe unaprede i poboljšaju. Na to je ukazala i sama Agencija za sprečavanje korupcije, ali i grupa država za borbu protiv korupcije Saveta Evrope GREKO – rekla je Petrović.
Na pitanje koje su bile primedbe GREKO-a, Petrović je rekla da je u izmenama i dopunama Zakona sada bolje definisan pojam korupcije i da se u njemu stečena korist definiše kao nedozvoljena.
– Korupcija je sada odnos koji nastaje korišćenjem službenog ili društvenog položaja ili uticaja radi sticanja nedozvoljene koristi za sebe ili drugog – precizirala je Petrović.
Račun za pre i posle
Kada je reč o prijavljivanju imovine, unosi se novi podatak u izveštaj o imovini i prihodima koje javni funkcioneri podnose 30 dana po stupanju i 30 dana po prestanku javne funkcije.
Prema njenim rečima, sada se Agenciji za sprečavanje korupcije u ovom izveštaju dostavlja i podatak o gotovom novcu, dragocenostima, digitalnoj imovini i pokretnim stvarima vrednosti veće od 5.000 evra.
– Što se tiče pravnih lica postoji sada obaveza da za sve postupke privatizacije javnih nabavki gde pravna lica u kojima javni funkcioner ima akcije ili vlasnički udeo moraju da obaveste Agenciju za sprečavanje korupcije o ovim poslovima.
Do sada je to bilo određeno limitom od 20 odsto. To znači da ispod tog procenta nije postojala obaveza prijavljivanja – objasnila je Petrović.
Kako kaže, sada je taj krug pravnih lica proširen na sva pravna lica gde javni funkcioneri imaju vlasnički udeo ili akcije.
Upitana da li se u izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije pojavljuje i mogućnost obavljanja drugih poslova ili delatnosti za funkcionere, Petrović kaže da se u predloženom rešenju definiše da kada javna funkcija zahteva rad sa punim radnim vremenom onda ne postoji mogućnost obavljanja drugog posla ili delatnosti bez saglasnosti Agencije za sprečavanje korupcije.
– Važno je napomenuti da izmene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije unose novine i u kaznene odredbe zakona, naime za prekršaj odredbi su povećani najniži limiti zaprećenih kazni sa 50.000 na 100.000 dinara – rekla je pomoćnica direktora Agencije.
Ona je podsetila da je neprijavljivanje imovine ili davanje lažnih podataka o imovini u nameri da se prikriju podaci o njoj i po sadašnjem zakonu bilo krivično delo.
Pročitajte još:
– Sada se ova odredba zakona proširuje i na neprijavljivanje prihoda – istakla je Petrović.
Odgovarajući na pitanje da li su funkcioneri ažurni u prijavljivanju imovine, Petrović je kazala da javni funkcioneri dobro poznaju Zakon o sprečavanju korupcije, navodeći da je njihova obaveza da 30 dana po stupanju na javnu funkciju, kao i 30 dana po prestanku javne funkcije podnesu izveštaj o imovini i prihodima.
– Ovu obavezu imaju i dve godine po prestanku javne funkcije kada dođe do bitnih promena u imovini i prihodima i oni to i čine – rekla je Petrović.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari