
"Više od polovine radnika u Srbiji radi za platu manju od 50.000 dinara"
Povodom dana dostojanstvenog rada danas je organizovan socijalni forum na temu "Da li je moguća alternativna ekonomsko-socijalna politika"

Da bi rad mogao da se smatra dostojanstvenim trebalo bi da podrazumeva da je ugovoren, siguran u svakom pogledu, čak i od psihičkih pritisaka i da je na vreme i dostojanstveno plaćen, izjavio je predsednik UGS Nezavisnost Zoran Stojiljković.
On je povodom Međunarodnog dana dostojanstvenog rada koji se obeležava danas, za Tanjug rekao da podaci o tome da više od polovine radnika u Srbiji radi za platu manju od 50.000 dinara i da su mnogi u neregulisanom radnom statusu, dovoljno govore koliko ima dostojanstvenog rada u našoj zemlji.
- Svi koji su u zoni sive ekonomije i rade sa kratkoročnim ugovorima i u fleksibilnim oblicima zapošljavanja, izvan su zone dostojanstvenog rada. Ako dostojanstven rad podrazumeva i pristojne zarade od kojih se može pristojno živeti, onda je i dobar deo zaposlenih koji imaju niska primanja van takvog rada - ocenio je Stojiljković.
UGS je danas uz podršku Fondacije Friedrih Ebert, povodom dana dostojanstvenog rada organizovao socijalni forum na temu "Da li je moguća alternativna ekonomsko-socijalna politika". Stojiljkovic za Tanjug kaže da je ova politika moguća i da se mora obezbediti širok socijalni dijalog da alternativna platforma dođe do građana i nađe svoje nosioce koji imaju kredibilitet.
Za to, prema njegovim rečima, nije potrebno ništa revolucionarno, već samo ono što piše u agendi 20-30 u kojoj se kaže da nam je potreban pametan, socijalno-održiv i inkluzivan rast, koji neće dovoditi do daljeg siromašenja i povećanja nejednakosti.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Mihail Arandarenko je govoreći na Forumu istakao da je tehnički moguće izvesti reformu poreske i socijalne politike, odnosno naknada od penzija do socijalne pomoći, naknade porodiljama i slično.
To je, prema njegovim rečima, moguće zato što postoji fiskalni prostor za preraspodelu, budući da je naša država bogata što se za građane ne bi moglo reći.
- U prilog tome mogu da kažem da je u poređenju sa 10 ili malo više zemalja istočne Evrope koje su ušle u Evropsku uniju, Srbija druga ili treća zemlja po veličini budžeta - rekao je Arandarenko.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari