
Hrana drastično poskupljuje, metalci traže veće plate
Sindikat zaposlenih u metalurško-tehnološkoj industriji Austrije zatražio je dvocifrenu povišicu primanja jer cene hrane se približavaju stopi rasta od 20 odsto

U Austriji se u proteklom periodu beleži značajan rast cena prehrambenih proizvoda i nestala je cenovna razlika između diskonta i supermarketa. Zbog preskupe hrane počeli su i organizovani zahtevi radnika u industriji za većim platama.
U protekle četiri godine su u velikoj meri skočile cene svih proizvoda pre svega iz nižeg cenovnog ranga, zaključak je Udruženja za informisanje potrošača (VKI).
Cenovna razlika između diskonta i supermarketa sve više nestaje, a upoređivanje cena postaje sve važnije prilikom kupovine.
U 2018. godini je razlika između diskonta i supermarketa bila još na šest odsto, a ove godine se smanjila na tri odsto, tvrdio je VKI.
Pročitajte još:
Od jula 2018. do avgusta ove godine su jeftiniji prehrambeni proizvodi poskupeli za između 22 i 27 odsto, a proizvodi poznatih marki za 22 do 24 procenata.
Najmanji rast cena zabeležen je kod "bio-proizvoda", gde je iznosio 15 do 17 odsto.
- Upadljiv je bio skok cena pojedinih proizvoda u nižem cenovnom segmentu. Cena biljnih ulja se u poslednje četiri godine udvostručila, a u jednom slučaju za čak 144 odsto - konstatovao je VKI.
Udruženje ističe da se rast cena od 50 do 70 odsto beleži i kod hleba, tosta, brašna, testenine. To, ukazuju, važi i za razne zamrznute proizvode i salame.
Hrana drastično poskupljuje, metalci traže veće plate
Sindikat zaposlenih u metalurško-tehnološkoj industriji Austrije zatražio je dvocifrenu povišicu primanja jer cene hrane.
Sindikat, koji zastupa oko 130.000 zaposlenih, je na početku pregovora o novom kolektivnom ugovoru zatražio povećanje plata za 10,6 odsto.
Glavni pregovarači Rajner Vimer i Karl Dirčer obrazoložili su svoj visoki zahtev visokom inflacijom, i dobiti koju su kompanije ostvarile prošle godine i u prvih šest meseci ove godine.

- Kompanije su zaradile mnogo novca, ostvarili rekordne rezultate, a to su omogućili radnici. Zato nema razloga da kompanije budu uzdržane kod plata - smatraju oni.
Predsednik Udruženja metalno-tehničke industrije Kristijan Knil na to gleda na drugačiji način, i smatra da je zahtev sindikata nerazuman i preteran.
- Taj paket želja bi kompanijama doneo velike dodatne troškove - ukazao je on.
Industrija je, kaže, pod velikim pritiskom zbog rastućih cena energenata i sirovina.
- Svakog dana nam pristižu loše vesti, i naša privredna grana je pred recesijom – ističe Knil.
On je radnicima ponudio jednokratnu pomoć koja ne bi morala da se oporezuje. Knil želi da paket mera protiv poskupljenja vlade uđe u kolektivni ugovor i da teret inflacije bude raspodeljen na sve strane.
Sindikati takav predlog odbijaju i insistiraju da se mora uzeti u obzir poskupljenje.
Inače zahtev za povećanjem plata od 10,6 odsto nije rekord, jer su 1990.sindikati na početku pregovora zahtevali 11 odsto.
Međutim tada je privreda bila u mnogo boljoj situaciji. Na kraju tadašnjih pregovora dogovorena je povišica u visini od osam odsto.
Prošle godine je dogovoreno povećanje plata za 3 do 2,55 odsto. Minimalna plata je tada povećana na 2.089,87 evra bruto.
Novi kolektivni ugovor trebalo bi da stupi na snagu od 1.novembra.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari