Nosivost i vrsta zemljišta

Kako odabrati odgovarajući temelj?

Temelj je jedan od najbitnijih elemenata svakog objekta - predstavlja njegovu osnovu. Zadatak temelja je da prenosi opterećenja sa konstrukcije objekta na tlo, osigurava njenu stabilnost i trajnost. Zbog toga je neophodno odabrati odgovarajući temelj i odrediti mu tačne dimenzije.

Može se reći da je temelj neizostavni konstruktivni element bilo kog objekta. Kako bi se osigurala trajnost i, pre svega, sigurnost objekta, potrebno je izvršiti pravilan izbor i dimenzioniranje temelja. Izbor odgovarajućeg temelja zavisi od nekoliko faktora.

Promo

 

Stručnjaci za temelje će vam dati optimalnu preporuku, imajući u vidu situaciju na terenu. Međutim, dobro je da i sami budete informisani.

Mi izdvajamo ključne faktore koji se moraju uzeti u obzir. Svaki od njih određuje tip temelja koji odgovara datoj situaciji.

Kvalitet, sastav i nosivost tla na kojem će se objekat graditi direktno utiče na izbor temelja. Od nosivosti tla zavisi na kojoj dubini će se temelj pozicionirati. Sila kojom temelj opterećuje tlo mora biti manja od nosivosti tla.

Razlikujemo čvrsta, nosiva zemljišta, kao i ona slabije nosivosti poput močvarnih. U slučaju slabo nosivih podloga neophodno je dodatno ojačavanje temelja ili duboko temeljenje poput šipova. Hajde da uporedimo najčešće tipove zemljišta kod nas kako bi otkrili kakvi temelji će biti odgovarajući na istim.

Glinovito zemljište podložno je promenama. Naime, ovaj tip tla ima sposobnost apsorpcije velike količine vode te je podložno širenju tokom kišnih perioda. Isto tako, tokom letnjih suša ili u blizini drveća (korenje upija vodu iz glinovitog zemljišta), dolazi do skupljanja tla koje može čak dovesti do oštećenja temelja. U slučaju bubrenja tla prilikom zadržavanja veće količine vode, može doći do podizanja temelja. Za glinovito zemljište najčešće se predlaže temeljna ploča, kako bi se što ravnomernije rasporedilo opterećenje i smanjio pritisak na tlo. Osim toga, predlaže se temeljenje na većoj dubini jer su u dubljim slojevima manje promene u vlažnosti zemljišta. Ako se grade višespratnice, temeljenje se radi na šipovima. Važno je isplanirati sisteme za sakupljanje i drenažu kišnice.

Muljevito zemljište nije pogodno za temeljenje objekata jer, baš poput glinovitog tla, zadržava vlagu i teško je oslobađa. Sastoji se od sitnozrnih čestica. Treset je, takođe, podložan širenju i skupljanju pod uticajem vlage. Odlikuje ga mala nosivost i visoka poroznost. Ako se temelji na ovom zemljištu, uklanja se površinski sloj kako bi se došlo do sloja veće nosivosti. Ako se sloj veće nosivosti nalazi na većoj dubini i nije ekonomično toliko kopati, radi se duboko temeljenje šipovima. Njima se prolazi kroz slabo nosive delove zemljišta kako bi se došlo do čvrstog sloja, na kome je moguće kvalitetno utemeljiti objekat. Obično se u zavisnosti od nosivosti tla bira ili temeljna ploča ili trakasti temelji.

Peskovito zemljište je zahvalno za temeljenje. Odlikuje ga dobra nosivost, kod njega nije potrebno uklanjati mnogo površinskog sloja. Ima dobru drenažu, tj. dopušta vodi da se drenira. Kod peskovitog zemljišta zadovoljavajuće rešenje mogu biti trakasti temelji. Međutim, ako je ova vrsta zemljišta potopljena u vodi njegova nosivost naglo opada. Zbog toga treba misliti na:

Prisustvo podzemnih voda

Visok nivo podzemnih voda, razumljivo, može stvoriti probleme sa vlaženjem temelja i podizanjem konstrukcije usled hidrostatičkog pritiska. U takvim situacijama su neophodni hidroizolacioni slojevi i drenažni sistemi kako bi se zaštitila konstrukcija. Temeljna ploča jeste čest izbor kada je visok nivo podzemnih voda. Kako u ovom slučaju može doći do neravnomernog sleganja i bubrenja zemljišta, temeljna ploča služi da minimizira neravnomerna sleganja. Ovde ćemo istaći značaj hidroizolacije temelja - ona ima dvostruku ulogu: štiti od vlage koja uvek postoji u tlu i štiti od podzemnih voda. Hidroizolacija temelja i termoizolacija istog za prosečnu porodičnu kuću kreće se oko 950 EUR pa naviše.

Opterećenje konstrukcije

Koji ćete tip temelja odabrati zavisiće i od opterećenja koje deluju na konstrukciju. Sam materijal od kojeg je konstrukcija izgrađena uticaće na njenu ukupnu težinu. Namena prostora takođe utiče na izbor temelja. Plitko temeljenje poput tačkastih i trakastih temelja se najčešće radi kod nižih objekata jer usled male spratnosti opterećenja nisu velika. U slučaju višespratnih objekata, temelje je uglavnom potrebno spustiti niže kako bi se došlo do kompaktnijeg tla, veće nosivosti. I za kraj:

Klimatski uslovi

Primera radi, u područjima sa jačim mrazevima i zimama, temelji se postavljaju ispod zone smrzavanja tla kako bi se sprečilo podizanje i pucanje konstrukcije.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi