
Proizvodimo malo više ali zato kupujemo i izvozimo dosta bolje nego lani
Prema novim podacima zvanične statistike proizvodnja je zabeležila mali pomak u odnosu na prošli septembar ali je zato trgovina na malo gotovo 12 odsto veća a izvoz čak 24 odsto

Industrijska proizvodnja u Srbiji nastavlja grčevitu borbu sa posledicama krize izazvane pandemijom. Partneri iz sveta sporo izlaze iz krize pa tako sporo raste i srpska proizvodnja, koja je u septembru zabeležila rast od 1,4 odsto na godišnjem nivou.
Turista više 32 odsto
U Srbiji je u septembru broj dolazaka turista bio veći za 31,8 odsto, a broj noćenja za 20,4 odsto, u odnosu na isti mesec prošle godine, objavio je RZS.
Broj noćenja domaćih turista manji je za 5,4 odsto, a stranih turista veći za 185,6 odsto, u odnosu na isti mesec lane. Razlog je, naravno, korona.
U odnosu na avgust, prema desezoniranim podacima, proizvodnja je opala za 1,2 procenta. U prerađivačkoj industriji, koja je noseći deo privrede, mesečni pad je 3,3 odsto.
Gledano celu godinu, odnosno proizvodnju od januara do kraja septembra, brojke se i dalje drže dobrano u plusu. Međutim, to je zbog toga što je početak 2020. obeležio jak udar krize, mala proizvodnja i „zaključavanje“.
Zbog svega toga devetomesečni rast ove godine je za 7,3 posto veći u odnosu na isti period 2020, objavio je danas Republički zavod za statistiku. Mereno godišnjim prosecima, industrijska proizvodnja je povećana za 8,9 procenata međugodišnje.
Sektorski gledano, u septembru je registrovan rast u rudarstvu od 51,8 posto godišnje, a pad je ostvaren u prerađivačkoj industriji (1,5 odsto) i snabdevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji (7,1 odsto).
Prošlog meseca proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, porasla za 11,8 odsto, a kapitalnih proizvoda, za 0,2 procenta u odnosu na septembar prošle godine.
Pad je zabeležen u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4 posto, proizvodnji energije za 3,9 i proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju za 22,1 procenat.
Obim industrijske proizvodnje u septembru 2021. godine, u odnosu na septembar 2020. godine porastao je u 13 oblasti koje čine 36 odsto ukupne industrijske proizvodnje, a pao je u 16 oblasti koje čine 64 odsto ukupne proizvodnje.
Domaći kupac “vadi stvar“
Za razliku od proizvodnje, koja uveliko zavisi od partera u inostranstvu, domaći i spoljnotrgovinski promet je veći, ionako ni prošle godine nije bio loš. Pogotovo unutrašnji.
U septembru ove godine, izvoz je porastao za 24,4 odsto međugodišnje. Izvezeno je robe i usluga za 20 milijardi evra. Uvoz je uvećan za 21 procenat, na 2,5 milijardi.
U odnosu na avgust 2021, septembarski izvoz je opao za 2,7 posto, a uvoz je bio manji za tri procenta, prema desezoniranim podacima.
Za periodu januar - septembar spoljna trgovina je porasla za 25,4 posto (36 milijardi evra). Izvoz skočio za 28 procenata (na 16 milijardi evra) a uvoz povećan za 23 odsto (na 20 milijardi). Deficit iznosi 4,8 milijardi evra i veći je za više od 10 posto nego u istom periodu 2020.
U trgovini na malo je u septembru bio veći u tekućim cenama za 11,9 odsto, a u stalnim cenama za 4,3 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine.
Poredeći devet meseci ove godine sa istim periodom prošle, promet robe u trgovini na malo veći je 14,5 odsto u tekućim cenama a u stalnim cenama za 10,5 odsto.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari