
Baka Borku smo našli u kući staroj 142 godine: Bez struje i vode odgajila sam troje dece! Pogledajte kako se nekada živelo (FOTO)
Kuća u kojoj smo našli baka Borku napravljena je davne 1882. godine, a stvari u njoj su originalne
Baka Borka je kao mala živela u staroj srpskoj brvnari u Zlatiborskom okrugu. A danas, ona je "domaćica" u jednoj od kuća Muzeja na otvorenom "Staro selo" u Sirogojnu.
U ovom muzeju nalaze se mnogi objekti koji su preneti iz mesta oko Zlatibora, a kojima je sačuvan autentičan izgled.
Kuća u kojoj smo se mi našli tek pomalo podseća na ove današnje kuće. Napravljena je davne 1882, a preneta 1984. godine. Iako je velika, ima samo dve prostorije, a u jednoj je ognjište. Kako kaže baka Borka, ta prostorija se zvala "kuća" jer je u njoj bilo ognjište, a pod je bio od zemlje. Dok je soba bila popatosana i u njoj bi čitava porodica spavala.
- Na ognjištu se vatra ložila i nikada se nije gasila. Dok se spremala hrana na ognjištu, na tavanu se ujedno sušilo meso. I za sve se koristila jedna vatra - priča nam baka Borka.
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
24sedam/Katarina Mihajlović
Pogledaj galeriju
Sve posude koje su nekada korišćene smeštene su u kući. Pored jednog zida postavljena je jednostavna klupa, sastavljena od dasaka i panjeva. Tu su i neizostavni tronožac, jednostavni drveni ormarići za posuđe, kao i razna pomagala koja su korišćena u kuhinji.
Tri najvažnija zanata
Baka Borka kaže da su u to vreme postojala tri najvažnija zanata - grnčarski, kačarski i kovački.
Kačari, objašnjava ona, nisu pravili samo kace, već sve što je moglo da se napravi od drveta, počevši od kašika, preko posuda za čuvanje hrane, nameštaja i drugih stvari.
24sedam/Katarina Mihajlović
- Grnčari su pravili zemljane lonce u kojima se tada spremala hrana jer nije bilo drugih lonaca. A u bakraču su se kuvali kačamak, mleko, čorbe... U to vreme se tako i grejala voda, jer kada se ognjište nikako ne gasi, onda ima žara koji može da traje i tri-četiri dana. Kada hoćeš vatru da naložiš, samo razgrneš žar - priča ona.
Iako kuća jedva da ima nešto svetlosti zbog malog broja prozora i vrata, baka Borka kaže da su ljudi i tada patili zbog vrućina kao i danas. A pritom je u kući uvek bila upaljena vatra.
24sedam/Katarina Mihajlović
- Bilo je kao i sada kad uđeš u kuću. Samo što se tada ložila vatra. Ljudi su živeli od poljoprivrede, i onda kada je bilo potrebno, oni porane izjutra i nalože vatru, spreme sve u zemljanim loncima šta treba za ručak. I onda zagrnu žar, pa nije bilo vrućine. Jer ovde ti je kao kada imate klimu. Tako deluje u ovim kućama. Ali nekada nisu bile ovolike vrućine. Tada se znalo kada je leto, proleće, jesen i zima. A sada je drugačije - priča baka Borka.
Nije bilo raznih vrsta izolacije, pa je morala da se dobro planira gradnja kako bi se kuća zagrejala zimi.
- Naloži se vatra i zatvore se vrata, pa bude toplo oko ognjišta. A peć bude u sobi, koja je najtoplija i najčistiji objeka. Zimi, kada je mnogo hladno, svi sede u sobi. A u sobi je i čitava porodica spavala. Deca su pretežno spavala po slamaricama, jer je u to vreme bilo dosta dece, po petoro-šestoro - priča ona.
Bez struje i vode
Naravno, struje nije bilo, kao ni vode, jedino su korišćeni fenjeri za osvetljavanje.
- Voda se donosila u bucama sa izvora. To su pretežno žene donosile. Buce su drvene posude u kojima se nosila voda. Odatle se voda i pila, prali sudovi i sve ostalo. Hvatali su kišnicu jer nije bilo vode... Tada nije bilo ničega, sve se radilo ručno, i kopalo, oralo, sejalo... Zemlja je bila mnogo vredna. Ko je imao zemlju, bio je bogat. Siromašni su radili kod bogataša za parče hleba, da prehrane porodicu. To je tako nekada bilo - priča naša sagovornica.
24sedam/Katarina Mihajlović
Međutim, i u to vreme mladi su se sastajali i družili. Doduše, nisu imali diskoteke i kafiće.
- Ognjište je služilo omladini za okupljanje. Pravili smo prela, igranke, sastajali su se momci i devojke, dogovarale se svadbe... Bili su ljudi mnogo duhovitiji zato što nas je bilo puno. A sada nije tako. Mi se sastanemo po dvadesetoro, pa sedimo, plastimo, pokopamo... Svi su jedni drugima pomagali. A sada imamo mašine koje rade i imamo sve. I struju, i vodu, i telefon, ali je život drugačiji, nije kao nekada - priča baka sa setom.
24sedam/Katarina Mihajlović
Na pitanje da li bi današnji ljudi mogli da žive u jednoj tako staroj i jednostavnoj kući, baka Borka ko iz topa potvrdno odgovara.
- Mogli bi da žive, samo da imaju šporet, struju i vodu. Što ne bi mogli živeti? Ognjište su ljudi ložili dok nije stigao šporet. Kada je stigao, onda su napustili ognjište - priča ona.
Misli da im ne bi nedostajala ni veš-mašina, televizor...
- Kada imaju vodu pred kućom, lako je oprati. Ali ko bi hteo to da radi? Sada više niko neće da radi kao mi nekada. Ja nisam imala ni struje, ni vode, ništa, pa sam živela i troje dece odgajila. Nosila na ramenu buce sa vodom dok sam decu odgajila i da ih okupam i operem... a na potok sam išla da perem. Pođem na vodu i ponesem veš u korpicu, pelen i koješta... eto, tako se živelo nekada - ispričala je baka Borka.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari