
Plavo zlato se u Srbiji dobija i u ravnoj Vojvodini (FOTO/VIDEO)
Inače brdsko-planinisku biljku veoma zdravih plodova borovnicu kod nas uspešno gaje i „ravničari“ u Vojvodini, dokazuje Darijo Mačkić iz Krčedina

Probali iz hobija i kažu da nije teško a sa od toga prave i profit, u nekoliko reći skromno opisuju svoju uspeh u gajenju borovnice u porodici Darija Mačkića, koji u Krčedinu na blagim obroncima Fruške gore gaje borovnicu.
- Počeli smo iz hobija i sada je i nama i borovnici ovde lepo – kaže Mačkić , kaže za „AgroTV“.
Želeći da se iz hobija bavi nekim uzgojem, „da ne dođe na selo i samo kose travu u dvorištu“, Darijo Mačkić je proanalizirao razne voćne vrste i opredelio se, za Vojvodinu ne baš uobičajenu, borovnicu.
Krenuvši od malog zasada od 12 ari, sada već ima pristojan voćnjak od 50 ara u kome se primenjuje napredna agrotehnika.
- Naravno, to je u borovnicama mala priča, ima mnogo većih zasada i u industrijskoj varijanti ali nama je ovo, pre svega, stvar uživanja – ističe ovaj domaćin.
Kada su već sam izabrali voćku, kod izbora sorte su se oslonili na domaće stručnjake a sadnice su stigle iz Poljske i Španije.

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju

Screenshot:AgroTV
Pogledaj galeriju
- To moraju da rade zaštitari, i opredelili smo se, kao i većina u ranijem periodu , za „djuk“ ali sada se već prelazi na „drejper“, koji je otporniji i više rađa ali ima i drugačiji ukus. Zanimljiva je i sorta „valori“, pa ćemo možda i nju probati - objašnjava Darijo.
Iako različite po karakteristikama, i po nameni (drejper je više industrijski), obe sorte su ipak borovnica a to znači mnogo kvalitetne i sveže vode i dobra prihrana.
- Sistem kap po kap je obavezan, kao i protivgradna mreža. Možete probati i bez toga kako bi imali veći profit, ali jedan grad kad udari on vrati biljku na prethodnu godinu, uništi rod za sledeću za 50 posto i vi ste u velikom minusu. Tako da, bez toga nema uzgoja – napominje ovaj voćar.
Uz ovakvu brigu, Mačkići na svom gazdinstvu imaju borovnicu ekstra prve klase, koju uzgajaju sami, uz pomoć sa strane u vreme berbe. S borovnicom ima posla od marta do početka novembra, kada ide „u zimski san“, a udarno vreme berbe je druga polovina juna.
- U Srbiji borovnica nije tako popularna kao malina ali bilo bi dobro da više ljudi uđe u ovu priču. Korisna je i zdrava biljka a u svemu tome ima i profit, pogotovo ako od toga napravite i neki proizvod – zaključuje Darijo Mačkić.
A Mačkići upravo to i rade, i pored prodaje borovnice kao ploda prave i džemove i namaze od tog voća a u planu su i neki novi proizvodi, kaže reportaža „AgroTV“.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari