
Stan na dan: Veliki biznis sada još veći, ali neki i dalje rizikuju
Tržište izdavanja stanova na dan uveliko je nadmašilo nivo pre kovida, sada je ono šire, skuplje, a ni veće kazne ga nisu uterale u „belu“ zonu

Srpsko tržište rentiranja stanova na dan jedna je od onih retkih oblasti ekonomije koje su uveliko nadmašile svoje pretkrizne okvire. Uspeh je tim značajniji što je epidemija kovida potpuno uništila tržište u rapidnom razvoju, ali ono se danas proširilo u svim pravcima. Bar sudeći prema onome što vidimo u prestonici.
– Ponuda je velika, a potražnja još veća. Sve je više ljudi koji se odlučuju da umesto dugoročno, stanove izdaju na kratak period. Podeljena je ponuda na one koji idu na duže više od godinu dana i na one koji se, ne želeći da ulaze u dugoročan najam, opredeljuju na taj vrlo kratkoročan - kaže za 24sedam Dušan Mirkulovski, vlasnik beogradske agencije za promet nekretnina „ZidArt“.
Celo tržište se, bar u Beogradu, veoma povećalo i sada rentiranje „stana na dan“ više nije samo mogućnost ili privilegija vlasnika stanova u strogom centru grada, kaže za 24sedam agent Maša Đurišić iz agencije „Lider nekretnine“.
– Nisu to više samo Stari grad i Vračar, sada imate veliku ponudu stanova u Beogradu na vodi, vrlo je interesantan i Novi Beograd, sve do Voždovca i Rakovice, s jedne, i Ledina i Surčina kao naselja koja gravitiraju prema aerodromu, s druge strane. To pre korone nije ni postojalo kao opcija, i samim tim pritisak korisnika, odnosno potražnje, nije toliko veliki koliko bi inače bio da je ostalo po starom – ističe Đurišićeva.
Da ponuda raste, ali da i dalje ne dostiže potražnju, smatra stručnjak za nekretnine Zoran Kelić.
– Zbog toga su i cene jednodnevnog izdavanja skočile, i to ne malo. Sad su od50 do 80 odsto više nego što su bile pre korone, a to nije malo. Sada je minimum minimuma u centru grada negde oko 45 evra za pristojnu garsonjeru – napominje Kelić za 24sedam.
Posla ima dovoljno, ali mnogi i dalje rizikuju
Ceo biznis je - i pored donošenja propisa koji regulišu ovu oblast i kao turističku delatnost pa je potrebno uraditi kategorizaciju stanova - i dalje u većem delu u sivoj zoni. Prema zvaničnim podacima, u Beogradu se na dan rentira oko 3.000 stanova.
Izdavanje nekategorisanog stana na dan je jedan od najvećih i najtežih prekršaja i za tako nešto kazne iznose od 150.000 do 350.000 dinara. Ali još veće probleme može da donese to kada primite stranca, a on ne reguliše svoje boravište u skladu sa zakonom o kretanju stranaca.
Delić kaže da je ovo sada za neke veoma veliki biznis i da ima onih koji su otvorili agencije koje se samo ovim bave i u kojima imaju desetine što svojih stanova, što stanova u zakupu koje potom izdaju na dan.
– A ima i onih koji rade „ispod radara“, ali to nije najpametnije rešenje iz brojnih razloga. Najbolje je raditi legalno, preko agencije ili buking platformi, i to onih na kojima mogu da se biraju provereni klijenti – ističe Kelić.
Da vlasnici stanova koji rade na crno suviše rizikuju, smatra i Dušan Mirkulovski.
– Mnogi vlasnici i dalje izbegavaju da stanove daju u najam preko agencija jer to, navodno, mnogo košta. Istina je zapravo drugačija, jer se za nešto malo uštede na proviziji i porezu, s imovinom ulazi u velik rizik – upozorava Mirkulovski.
Maša Đurišić dodaje da sve više ljudi radi legalno, iako posotji određeni broj vlasnika koji i dalje rade na crno, kao i onih koji prijavljuju samo deo svojih stanova koje iznajmljuju ili samo deo prometa, odnosno posetilaca koje imaju.
I pored propisa i kazni, tržište je suviše razuđeno da bi se uspešno kontrolisalo, pogotovo u Srbiji u kojoj postoji hroničan manjak inspektora u svim oblastima.
Haj-klas stan na dan
Maša Đurišić spominje još jednu promenu koja je zadesila tržište „na dan“, a to je segmentacija.
– Kada je u ponudi bio samo centar grada, svi klijenti su bili manje-više u istoj situaciji. Danas, s pojavom stanova u novogradnji i dobro opremljenih, imate kategoriju „haj-klas“ rente na dan. To su sada dva tržišta, ono standardno i ono za platežnu klijentelu koja ne želi u hotelsku sobu, a spremna je da luksuz plati mnogo više od cene nekog renoviranog stana u centru grada – objašnjava Đurišićeva.
U praksi to znači da imate klijentelu koja će stan od 35 kvadrata da uzme u najam za 50 ili 60 evra dnevno, ali i onu koja će takvu površinu da plati u Beogradu na vodi od 120 do 160 evra.
– Od ukupnog broja gostiju, dve trećine je stranaca. Od domaćih, mnogo je onih koji dolaze na koncerte ili na utakmice. Do stana na dan dolaze preko platformi za buking, ali obično samo prvi put, jer više od 50 odsto njih su „povratnici“ i onda direktno sa poznatim vlasnikom ugovaraju naredne dolaske – napominje Đurišićeva.
Rusi tržište za sebe
Što se tiče velikog faktora koji je u proteklih nekoliko godina u više navrata „drmao“ srpskim tržištem nekretnina, „najezde“ Rusa i Ukrajinaca, situacija se tu sada potpuno smirila i iskristalisala, kažu stručnjaci.
– Dolazak Rusa je tada radikalizovao već ionako veliki rast tržišta. Iznajmljivali su „stanove na dan“, ali po nekoliko nedelja, čak meseci – priseća se Kelić.
Ali i to je sada drugačije, kaže Dušan Mirkulovski.
– Rusi sada imaju svoje agencije i posao završavaju preko društvenih mreža. Ali to nikome ne bih savetovao. Bili smo nedavno svedoci prevara sa stanovima, tako da je legalno iznajmljivanje ili unajmljivanje na kraju najjeftinija opcija – napominje Mirkulovski.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari