
Zašto je rast prodaje stanova u Novom Sadu i Nišu duplo veći od Beograda
Tržište nekretnina je oživelo ali migracije i (pre)visoke cene diktiraju nove trendove

Srpsko tržište nekretnina se menja i ne samo da se budi iz jednogodišnjeg sna, već na njemu duvaju i neki novi vetrovi koji donose manje novca u prestonicu nego ranije. Prema danas objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda, dobijenih iz prodaje, u trećem kvartalu 2024. godine zaključeno je 6% više ugovora nego u isto vreme 2023. a po vrednosti rast tržišta nekretnina je došao na 22%.
Kod stanova su brojke još povoljnije. U trećem kvartalu prodato je 11.681 stanova, što je značajan rast u odnosu na stanje godinu dana ranije (19%), ali je i dalje manje nego što je to bilo u istom periodu 2022. i 2021. godine. Vrednost ove prodaje je 1,02 milijardi evra.
Međutim, prodaja nekretnina ne raste svuda jednako, i to bi moglo/trebalo da zabrine investitore ali i vlasnike-prodavce stanova u prestonici. Beograd, kao ubedljivo najveće tržište u srpskim nekretninama (više od polovine vrednosti prometa kod stanova), zabeležilo je međugodišnji rast od samo 13%, dok je nekretnina prodato više u Novom Sadu za 30% i Nišu za 29%. Čak je i u Kragujevcu prodaja bila veća od prestoničke – 16%.
Razlog je očekivan (i očigledan) – cene, potvrđuje za 24sedam Dušan Mirkulovski, agente za nekretnine i vlasnik beogradske agencije Zidart.
Pročitajte još:
– U Beogradu su cene veoma visoke i rast je dostigao plafon. Zbog toga je i rast cena zabeležio samo jedna odsto u novogradnji. A to sa sobom nosi i drugi problem – nove investicije. Razlika između Beograda i drugih velikih gradova je u broju izdatih građevinskih dozvola, kojih je u unutrašnjosti procentualno sada više – kaže Mirkulovski.
A kakve su cene, najbolje govori podatak da je u Beogadu postignuta cena od 11.811 evra za jedan kvadrat a 205 kvadrata najskupljeg stan prodato za 1,4 miliona evra u lokaciji Beograd na vodi. Najskuplja kuća prodata je na beogradskom Savskom vencu za 4 miliona evra.
Sever i jug sve traženiji
Nove vetrove na srpskom tržištu pokazuje i različito kretanje cena u najvećim gradovima. U Beogradu je u trećem kvartalu prosečna cena u starogradnji došla na 2.275 evra, što je 7% više nego godinu dana pre toga. U novogradnji je rast bio simboličnih 1%, na 2.445 evra.
Istovremeno, u Novom Sadu obe vrste stambenih nekretnina imaju približan rast od oko 8%, 9%, sa prosečnom cenom od 2.048 evra za starogradnju i 2.008 evra za novogradnju.
Takav rast ima starogradnja u Nišu, gde je prosečan kvadrata stigao na 1.358 evra, ali je cena u novogradnji skočila za više od 20% - na 1.671 evro.
Veoma visok rast beleži i Kragujevac, i to u obe „vrste“ gradnje – starogradnja za 17% na 1.174 evra i novogradnja za 12%, na 1.462 evra.
– Deo razloga na jugu Srbije i je politički, ponovo uzburkana situacija oko Kosova i Metohije. Prošle godine došlo je do većeg broja doseljavanja a ljudi se odlučuju za Niš jer im je bliže. U Novom Sadu je slučaj drugačiji, tu najviše kupuju ljudi iz dijaspore, konkretno iz Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i drugih krajeva. U svetu se situacija usijava, i ljudi s novcem gledaju da ulože na sigurno a u Srbiji se takvom investicijom oduvek smatraju nekretnine – objašnjava Mirkulovski.
Kreditni kupci se vraćaju, koliko će to podići cene
Izveštaj RGZ beleži i ono što je evidentno na tržištu – povrtak kreditnih kupaca. Sa manje od 17% učešća u kupovinama stanova sredinom 2023. godine, kupovine koje su potpomognute zajmom banke su porasle na više od 24%.
Screenshot: RGZ
Učešće kreditnih kupaca u ukupnoj kupovini stanova
Po gradovima razlike su i veće, od 26% u Nišu do 31% u Beogradu. Godinu dana ranije ti procenti su bili od 17% do 22%.
– To jeste bolje ali još nije na nivou na kojem bi trebalo da bude. Sve do prosek ne bude bio bar 30%, nismo se vratili na staro, kad su krediti bili relativno povoljni. Situacija se menja na bolje zbog pada kamatnih stopa ali i ograničenja najviše stope koju je za hipotekarne kredite uvela Narodna banka. Očekujem porast broja kreditnih kupaca, a to će doneti i nešto više cene stave zbog ograničene ponude. Ali, taj rast neće biti veći do 5% za celu godinu – prognozira Dušan Mirkulovski iz Zidarta.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari