
Veću akcizu zasad plaćaju samo pumpadžije
Teret većeg zahvatanja države u ceni naftnih derivata do petka će plaćati samo maloprodaja, jer su nove akcize od 1. oktobra uračunate u veleprodajnu cenu

Vozači u Srbiji, zahvaljujući uredbi o ograničenoj ceni osnovnih derivata u malopradaji, nisu poslednjom promenom cena u petak bili pogođeni i primenom veće akcize.
Akciza na derivate, između ostalih akciza koje su povećane od 1. oktobra, donela je povećanje cene samo u veleprodaji ali će ta situacija da se promeni već od petka.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), Tomislav Mićović, kaže da su veleprodajne cene nešto više, a da su cene u maloprodaji u skladu sa Uredbom Vlade do sledećeg petka.
- Prethodnog petka, 29. septembra, na snazi su bile niže akcize i jedino to je moglo je da se ubaci u formulu u kojoj se izračunava maksimalna maloprodajna cena. Sledećeg petka će to biti sasvim drugačije. Maloprodavci koji prodaju po ovim maksimalnim cenama, pitanje je da li će za taj novac moći da kupe sledeći litar goriva u veleprodaji - kaže Mićović za RTS.
Pročitajte još:
Prošlog petka benzin BMB 95 je pojeftinio za jedan dinar, na 191 dinar a dizel poskupeo za tri, na 214 dinara. To znači da se kod benzina maloprodaja našla u još tesnijim "makazama" nego kod dizela.
Ističe da je za tržište vrlo bitno da stabilnost snabdevanja tržišta ne bude ugrožena limitiranjem marže, kao što je sada slučaj. Jer nije samo akciza ta koje utiče na veleprodajnu cenu, to jeste jedna bitna komponenta, ali ima i drugih uticaja, drugih parametara.
Na pitanje da li su naftne kompanije već ukalkulisale nove akcize, kaže da one to moraju da urade.
- Moraju da ukalkulišu i moraju državi da plate zapravo taj uvećani iznos na benzin, dizel. Znači ima još nekoliko derivata koji nisu toliko zanimljivi za potrošača neposredno, ali sve te akcize su naravno povećane od nedelje i svi koji stavljaju na tržište te derivate nafte moraju da plate veće akcize. Ali činjenica je i da dve godine nisu povećavane i nisu korigovani iznosi akciza - napomenuo je.
Vidljiva nestašica dizela u Evropi
Na evropskom tržištu je već vidljiva nestašica dizel goriva. U Srbiji ga ima dovoljno, jer imamo svoju rafineriju, ali to ne znači da smo potpuno bezbedni.
- Za dizelom je jednostavno jako velika potražnja. Imamo još nekoliko faktora, recimo ova promena u strukturi sirove nafte koje se prerađuje takođe utiče na rad rafinerija. Imamo neke zastoje rafinerija, imamo rast potražnje srednjih destilata, uključujući i mlazna goriva. Sve to zajedno, kad se sabere, dovelo je do toga da imamo blagi deficit dizela što znatno razdvaja tu cenu, to se zove kreker, razlika između cene dizela i sirove nafte - istakao je Mićović.
Međutim, kako kaže Mićović, i kod nas i u regionu dizel ima dovoljno, ali smo manje otporni na poremećaje.
- Ukoliko dođe do nekog poremećaja, te rezerve su vrlo limitirane i teško možemo očekivati da bilo ko može tako brzo i lako da nadoknadi, nedostajući dizel. Tako da su važne nacionalne zalihe, koje mogu da pomognu u takvim situacijama da se premosti. Za sad nema poremećaja i poremećaji se svakako ne mogu najavljivati - rekao je Mićović.
Napomenuo je da po raznim osnovama država povećala zalihe - imamo obavezne rezerve, derivata nafte, imamo Republičku direkciju za robne rezerve, imamo operativne rezerve naftnih kompanija, a one su na višem nivou nego što su ranije bile.
- Međutim, ako preterate u formiranju zaliha, onda je to malo preskupo za održavanje, pa treba naći pravi balans. Međunarodna agencija za energetiku je zapravo posle tri kvartala konstatovala da će 2023. zaista biti znatno veća potražnja za naftom i ukupna potrošnja će biti na rekordnih skoro 102 miliona barela na dan. I to niko nije očekivao da će se desiti 2023. godina, ali evo, ostvaruje se – kaže Mićović.
Kako je istakao, neki izvori kažu da će OPEK nastaviti i iduće godine da smanjuje proizvodnju.
- Oni će se truditi da održe cenu, ja mislim na ovom nivou, upravo sad je 92-93 dolara po barelu. Ukoliko cena bude preko 100 dolara po barelu, kao što neki predviđaju, to će znatno uticati na potrošnju. To ne ide nikome u prilog. Nije samo ponuda nafte nestabilna, nego i potražnja vrlo fluktuira - zaključio je Tomislav Mićović iz UNKS.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari