
Šta smo dobili s Temu, a šta nas čeka sa Šejn?
Onlajn kupovina u Srbiji dobija novi zamah s uvećanjem broja kineskih trgovinskih platformi

„Ubiste nas s ovim Temu“, uobičajen je komentar poštanskih radnika u Srbiji klijentima na pomamu koja vlada među potrošačima - internet konzumentima. Kineska platforma koja je prvo osvojila SAD i Evropu a onda se pojavila i na ovim prostorima, nije „čudo neviđeno“ jer put joj je trasirao čuveni „Ali-ekspres“, ali ipak je donela i nešto novo.
Za „stare“ srpske kupce s „Ali-ekspresa“, onlajn šoping sa udaljene destinacije kakva je Kina, nije novina, kao ni šarolikost ponude, čak ni cene po kojima se roba prodaje. Veliki adut je, bez sumnje, brzina isporuke. Dok se roba s „Ali-ekspresa“ čekala čak i po nekoliko meseci, ova „nova“ preko „Temu“ stiže za manje od dve nedelje.
Ali, ovde se ne radi toliko o boljoj mreži koju možda za ovaj deo sveta ima „Temu“, već o tome da su srpska Pošta i Carina konačno reagovale na pritisak iz Kine, i malo dovele u red svoju logistiku. Iako se brza dostave kod potrošača pripisuje „Temu-u“, dolazak ove platforme poklopio se tako da sporazumima „Pošte Srbije“ sa „Mađarskom poštom“, kao glavnim logističkim čvorom kineskog maloprodajnog izvoza u regionu. I ranije su oni, koji su pratili svoje naručene pošilje onlajn, znali da one relativno brzo stignu do Srbije, čak i kroz Carinu, a onda odleže mesec dana na nekom "Poštinom" terminalu.
Sada bi toga trebalo da bude sve manje. Zapravo, pošiljke bi trebalo da se, za srpske uslove, kreću brzinom munje.
I to je trenutno zaista tako, mogu da potvrde svi koji su nešto naručili s „Temu“, i koji kretanje svog proizvoda mogu da prate od prodavca do kućnih vrata. Ranije to „Ali-ekspresu“ nije bilo dostupno pa se dešavalo da roba ne stigne a refundiranje se odbije jer trebate da pružite „dokaz da roba nije isporučen“ (što naravno od „Pošte“ niste mogli da dobijete napismeno).
Da li je sve ista „kineska“ roba?
Dolazak „Temu“, a prema najavama uskoro i za modu specijalizovane platforme „Šejn“ (Shein), prirodno je naveo ljude da porede platforme, odnosno kanale prodaje. A tu ima razlike, i to ne u ceni, što ljudima prvo komentarišu. Naime, agresivna marketinška politika „Temu“, sa bezbrojnim ponudama „s popustima“, „bonusima“, „nagradama“, čini da ova platforma izgleda kao nešto sa povoljnijim cenama ali poređenje istih proizvoda sa „Ali-ekspresa“ to često ne potvrđuje u praksi.
Na internetu kupujemo 35% više
Kupovina na internetu je sve popularnija u Srbiji. Prema podacima Narodne bankeu prvom tromesečju 2024. građani su obavili 16,8 miliona kupovina na internetu, što je međugodišnji rast od 34,8%. Transakcija na starnim sajtovima u evrima je 50% više, ukupno 3,1 milion, a njihova vrednost veća za 38,4% - 133 miliona evra. Kupovina u dolarima je 33,3% više, 2 miliona, a njihova vrednost je veća za 29,2% - tj. 47,8 miliona dolara.
Deluje i da je ponuda skuplje robe na „Temu“ ograničenija nego na „Ali-ekspresu“, bar onoga što se na najosnovnije upite daje u instant ponudi aplikacije.
Zbog niskih cena, pogotovo u poređenju sa cenama slične robe (takođe iz Kine) koja se u Srbiji prodaje u klasičnim prodavnicama ili preko drugih kanala na internetu, postoji doza sumnje kod potrošača da se radi o nekvalitetnoj, „kineskoj“ robi. Međutim, nekadašnja kineska roba nije i današnja roba iz Kine, jer već neko vreme tamošnje vlasti mnogo strožije kontrolišu i kvalitet i odnos prema kupcima, čak i učešće u zagađenju životne okoline, u želji da se izdvoje bolje od kompanija koje ne mogu da imaju prođu na međunarodnom tržištu.
Regulator tako sve redovnije priteže onlajn platforme i po pitanju autentičnosti robe (falsifikata originalnih proizvoda sa Zapada), iako oni sami nisu proizvođači (za razliku od američkog „Amazona“ koji ima i svoje proizvode) već samo posrednici između stotina hiljada malih kompanija i kupaca njihovih proizvoda u svetu.
Profimedia
Tako se upravo „Temu“ (odnosno njegov vlasnik „PDD Holdings“) trenutno suočava sa brojnim pravnim problemima po pitanju intelektualne svojine. Zanimljivo je da se najveća pravna bitka vodi između „Temua“ i „Šejna“ u SAD, gde ova druga platforma optužuje prvu da kršenje autorskih prava, zloupotrebe logoa i lažno oglašavanje.
Šta donosi Šejn
Pomenuti „Šejn“, čiji se dolazak najavljuje u Srbiju, nešto je drugačija platforma od „Temu“ i „Ali-ekspresa“. Za razliku od ove dve generalne platforme, što bi se reklo „robe široke potrošnje“, „Šejn“ je fokusiran na modu, i to na „brzu“ odnosno jeftinu garderobu gde se prate i brzo smenjuju trendovi. Samim tim mu je i publika drugačija, i više je namenjen mlađoj populaciji, koja modne trendove preuzima sa TikToka i Instagrama.
Biznis model je ovde drugačiji i po tome što „Šejn“ nije samo trgovac, odnosno posrednik, već i vodi i kontroliše produkciju. Zbog toga što se bavi garderobom i obućom (i delom proizvodima lepote i „za kuću“), što je roba koja je najizazovnija za kupovinu onlajn i zbog veličine i materijala koje je kupci teško proceniti sa slike na ekranu, ovde je posebno bitna politika vraćanja i refundiranja.
Prema navodima platforme i sa društvenih mreža, roba se može vratiti u roku od 45 dana (nenošena i sa svim pristiglim „oznakama“) a novac se isplaćuje u roku od 24 sata u „novčanik“ (Shein Wallet) ili do pet dana na bankovni račun kupca. Naravno, u slučajevima povrata robe ne refundira se plaćena originalna poštarina (šiping).
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari