
Suša uzima danak: Kvartalni rast BDP-a usporio na 4%
Zbog loše poljoprivredne sezone, manje prizvodnje struje i slabijeg građevinarstva sporiji ekonomski rast Srbije

Realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u drugom kvartalu 2024. godine iznosio je 4% u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
To je nešto niži procenat od preliminarno objavljenog rezultata od 4, 2%, a usporenje je uslovljeno lošijim rezultatima u poljoprivredi, zbog dugortrajne suše, kao i manjeg doprinosa građevinarstva od očekivanog, kažu iz "Blumberg Adrije".
Prema podacima RZS, značajan realni rast BDP-a zabeležen je u sektorima trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila, saobraćaja i skladištenja i usluga smeštaja i ishrane, od 7,1%.
Sektor građevinarstva zabeležio je nešto manji rast od očekivanog i iznosio je 7,2%, a sektor državne uprave i obaveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja i zdravstvene i socijalne zaštite 4,4%.
Pročitajte još:
Realni pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 4,1%.
Aktuelan rast BDP-a u drugom kvartalu 2024. godine bazira se na rastu bruto investicije u osnovna sredstva od 8,5%, koliko je bio i uvozu robe i usluga, dok su izdaci za finalnu potrošnju domaćinstava bili veći za 4,8 odsto, izdaci za finalnu potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge domaćinstvima (NPID) 4,2%, a izdaci za finalnu potrošnju države 4,5%, dok je tek nešto manji bio doprinos izvoza robe i usluga – 4,4%.
Rast srpskog BDP-a u prvom tromesečju bio je 4,7%, a u drugom, prema preliminarnoj oceni Republičkog zavoda za statistiku, iznosio je 4,2%. Očekuje se da prema najoptimističnijem scenariju za ovu godinu bude oko 4%.
Međutim, zbog suše koja utiče na poljoprivredu, ali i na proizvodnju struje u hidroelektranama, možda bi mogla da bude ostvarena niža stopa rasta u trećem tromesečju i na neki način izneveri očekivanja.
Proširuje se trgovinski deficit
Marina Petrov Savić, viša analitičarka „Blumberg Adrije“, kaže da podsticaj rastu BDP-a daje rast potrošnje, od oko 8% međugodišnje u drugom kvartalu, prema podacima o prometu u maloprodaji u stalnim cenama, što nalazi potporu u realnom rastu zarada i poboljšanju potrošačkog sentimenta.
Eksterna tražnja se sporo oporavlja, pa je u drugom tromesečju izvoz tek 2% veći međugodišnje, prema podacima o spoljnotrgovinskom robnom prometu. Imajući u vidu brži rast uvoza, od 6% međugodišnje, spoljnotrgovinski bilans robe ukazuje na proširen deficit, kao što je bio slučaj u prethodnom tromesečju.
S druge strane, bilans usluga je poboljšan u odnosu na prethodnu godinu (povećanje suficita od 2% međugodišnje u periodu april - maj 2024).
Takođe, Narodna banka Srbije u avgustovskom izveštaju o inflaciji navodi da je rast privredne aktivnosti bio vođen uslužnim sektorom koji je rastao 5,2%, čime su doprineli rastu ekonomske aktivnosti sa 2,8 p. p. Na to, pre svega, upućuju podaci iz oblasti trgovine, s obzirom na to da je promet u trgovini na malo u drugom kvartalu realno povećan za 8,3% međugodišnje.
Takođe, rast je zabeležen i u ugostiteljstvu, gde je realni promet u aprilu veći za 13,9% međugodišnje.
Istovremeno, tokom drugog kvartala povećan je ukupan broj dolazaka turista za 10,4%, dok je ukupan broj noćenja turista veći za 9,7%.
Rast industrijske proizvodnje, prema proceni NBS, iznosio je 1,3% rudarstva i prerađivačke industrije, dok je proizvodnja električne energije zabeležila pad na međugodišnjem nivou, delom i kao posledica visoke baze iz prošle godine.
U sektoru rudarstva nastavljena su pozitivna kretanja i u drugom kvartalu je zabeležen rast obima proizvodnje od 15,3%, prvenstveno zahvaljujući ubrzanju rasta eksploatacije rude metala i proizvodnje u oblasti "ostalo rudarstvo" (koja većinom obuhvata građevinski materijal, poput šljunka, peska i sl.).
Profimedia
Pozitivna kretanja u prerađivačkoj industriji iz drugog polugodišta prethodne godine nastavljena su i u drugom kvartalu 2024, kada je rast proizvodnje iznosio 2,5% međugodišnje, uprkos i dalje relativno skromnoj eksternoj tražnji.
Najveći pozitivan doprinos dalo je povećanje proizvodnje računara, metalnih proizvoda i prehrambene industrije. S druge strane, međugodišnje posmatrano, najviše je smanjena proizvodnja naftnih derivata usled remonta u rafineriji u Pančevu.
Prema proceni NBS, u građevinarstvu je ostvaren rast aktivnosti od 10%. Povećan je i broj izdatih građevinskih dozvola u aprilu i maju za 18,5%, dok je vrednost izvedenih radova u drugom kvartalu zabeležila rast od 10,3% međugodišnje.
Suša i manje struje će tek koštati
Privredna aktivnost u prvoj polovini godine je bila 4,5%, ali pitanje je kako će se kretati u ostatku godine zbog suše koja utiče na poljoprivredu, ali i na proizvodnju struje u hidroelektranama. Zbog toga bi možda mogla da bude ostvarena niža stopa rasta.
Očekivanja za celu godinu od 3,5% do 4% odsto BDP-a. Međutim, Narodna banka Srbije, Ministarstvo finansija, MMF i ostale međunarodne institucije su povećale projekciju za ovu godinu.
Siniša Mali, ministar finansija, izjavio je da, ako se nastavi kao u prvoj polovini godine, može se očekivati privredni rast u celoj 2024. godini od čak 4%, napisao je Mali na Instagram profilu.
– S obzirom na to da je rast bruto domaćeg proizvoda u prvoj polovini ove godine premašio naša očekivanja, u novoj projekciji povećali smo stopu privrednog rasta za ovu godinu na 3,8%, sa 3,5%, koliko smo projektovali u maju – navodi NBS u avgustovskom izveštaju.
Analitičarka BBA očekuje rast BDP-a od 3,5% na nivou cele godine. Ona ukazuje da će treći i četvrti kvartal biti slabiji od prve polovine godine, usled efekata visoke baze iz 2023. godine.
– Očekujemo da rast potrošnje i dalje bude vodeći faktor rasta, ali i poboljšanje eksterne tražnje usled rasta priliva stranih direktnih investicija, koje su povećane za 10% međugodišnje u prvih pet meseci 2024. godine – navodi Petrov Savić i dodaje da očekuje da se rast direktnih stranih investicija prelije na brži rast industrijske proizvodnje i posledično na bolji izvozni potencijal.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari