
Hrvatima manji BDP, a veća inflacija
Hrvatska centralna banka oborila prognoze i privrednog rasta i nivoa rasta cena za ovu godinu

Hrvatska narodna banka (HNB) je u najnovijim makroekonomskim projekcijama promenila naviše prognozu rasta inflacije u ovoj godini, a naniže rasta realnog BDP-a.
U oba slučaja radi se o 0,2 procentna poena, što znači da bi inflacija mogla da ode na 3,7% u proseku, a privredni rast 3,2%.
Kako ističe HNB, nakon što se prošle godine rast realnog BDP-a Hrvatske ubrzao na 3,8%, u 2025. i 2026. mogao bi u proseku usporiti na približno 3%. Pritom bi domaća potražnja mogla nastaviti snažno da podržava rast realnog BDP-a, ali uz manji doprinos nego 2024. godine.
Centralna hrvatska banka procenjuje da bi početak ove godine mogla obeležiti stagnantna kretanja privredne aktivnosti zbog slabljenja lične potrošnje, što je, pak, povezano s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tokom januara i februara.
Pročitajte još:
– Takva bi kretanja, međutim, trebalo biti privremenog karaktera pa se u nastavku projekcijskog horizonta očekuje da bi lična potrošnja mogla ponovo ojačati, ali bi tekući rast ipak mogao biti slabiji nego u 2024. zbog očekivanog usporavanja rasta realnoga raspoloživog dohotka domaćinstava – stoji u analizi hrvatske centralne banke.
Kada je reč o rastu investicija, on bi takođe mogao usporiti nakon što je tri godine u proseku bio dvocifren, ali bi i dalje mogao ostati solidan, ako se uzmu u obzir jačanje doprinosa fondova EU i tržišna očekivanja o poboljšanju uslova finansiranja.
Osim toga, navode iz HNB-a, projektovano jačanje spoljne potražnje, iako slabije nego što se pre očekivalo, doprineće će daljem oporavku izvoza robe i usluga. Pritom bi rast izvoza usluga mogao biti srazmerno blag s obzirom na visoki nivo izvoza turističkih usluga i pogoršanje cenovne konkurentnosti. U skladu s usporavanjem rasta domaće potražnje i rast ukupnog uvoza mogao bi se usporiti, ali bi doprinos neto inostrane potražnje mogao ostati negativan.
Rizici vezani uz rast realnog BDP-a čine se blago negativnim, a to je prevashodno povezano s izraženim geopolitičkim napetostima. S druge strane, povećanje vojnih rashoda na nivou EU u svrhu ojačavanja sigurnosti moglo bi pozitivno da utiče na privredni rast, navodi se u saopštenju HNB-a, prenela je Hina.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari