
SSSS: Problem su plate i zakidanje prava radnicima
Prekovremeni rad se u Srbiji ne plaća, a zakidaju se ionako smanjena zakonska prava, kažu iz sindikata povodom Praznika rada

Plate nedovoljne za zadovoljavajući životni standard, nedovoljan nivo zakonskih prava i nepoštovanje nekih prava koja su našla mesto u zakonima su, prema oceni predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Ljubisava Orbovića, glavni problemi sa kojima se suočavaju radnici u Srbiji ovog Prvog maja, praznika rada.
– Bolji standard i veće zarade su uvek na prvom mestu problema i sindikalnih zahteva a sledi nepoštovanje garantovanih prava. Situacija je takva da se u pojedinim delatnostima radi i vikendom, subotom i nedeljom, kod nas i prodavnice još rade nedeljom, što je u Evropi postao redak slučaj a kod nas je potpuno normalno. Poseban problem ovde jeste što se taj prekovremeni rad često ne plaća – rekao je Orbović za Tanjug.
Dodao je da poslodavci veoma često pokušavaju da na neki način izbegnu svoju zakonsku obavezu da ako radnik već prihvati da radi prekovremeno, da mu se taj rad i plati.
Tri glavna zahteva koja će ova sindikalna organizacija sa današnjeg okupljanja na Trgu Nikole Pašića uputiti Vladi Srbije i resornom Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja biće izmene tri zakona i to Zakona o radu, Zakona o štajku i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
– Kada je u pitanju Zakon o radu, koji je faktički najbitniji, njegove odredbe su takve da onemogućavaju potpisivanja kolektivnih ugovora i mi tražimo da se to promeni i da poslodavci i sindikati pregovaraju i da mogu da potpišu kolektivne ugovore. Sledeći problem jeste otpuštanje radnika sa posla, što poslodavci vrlo često rade bez ikakvog razloga a kada na sudu dobijemo radni spor oni radnike ne žele da vrate na posao – rekao je on.
Dodao je da je takva praksa neprihvatljiva i da odnos prema radnicima mora da se promeni.
– To je pravo koje imamo i po zakonu i po Ustavu Srbije a kada je u pitanju Zakon o štrajku, on je donet još 1996. godine, od donošenja je prošao toliko dug vremenski period, promenile su se mnoge stvari i neophodno je da se donese novi zakon – rekao je on i naveo da je što se tiče Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju sporna odredba o kaznenim poenima za prevremeno penzionisanje.
Govoreći o tome koliko je radnika u Srbiji, od oko 2,36 miliona, uopšte sindikalno organizovano, rekao je da preciznih podataka nema ali kada se situacija u našoj zemlji uporedi sa Evropom, Srbija je i dalje na dosta visokom nivou jer je u sindikatima oko 30 odsto od ukupnog broja zaposlenih.
Praznik radnika nastao u krvi
Praznik rada 1. maj, obeležava se danas širom sveta kao vid podrške radu i solidarnosti u borbi protiv svih vidova nepravde i eksploatacije, a pre svega kao vid zalaganja za poboljšanje radničkih prava i uslova rada.
Prvi maj prihvaćen je za Međunarodni praznik rada u znak sećanja na 1. maj 1886. godine, kada je u Čikagu više desetina hiljada radnika protestovalo, ističući neophodnost povoljnijih uslova rada, ali i bolji položaj radnika na drugim poljima.
Pored drugog, tada se insistiralo da se dosledno, nadalje, primeni osmočasovno radno vreme.
Tako revolucionarni zahtevi bili su iznenađujući, i kako se ondašnjim poslodavcima i vlastima činilo preterani. Otuda je usledila gruba reakcija.
Te 1886, u Čikagu, protesti su započeli 1. maja, a do najoštrijih sukoba s policijom došlo je tek narednih dana, 4. i 5. maja a protesti su se proširili i van Čikaga. U sukobima s policijom ubijeno je najmanje šest ljudi, ranjeno je oko 50 demonstranata, veliki broj je uhapšen. Potom je više radničkih vođa osuđeno na smrt, dok su trojica dobila višegodišnju robiju.
Imajući u vidu širinu zamaha protesta 1. maja, i narednih dana, u Čikagu 1886, u znak sećanja na velike manifestacije obespravljenih, i njihovu odlučnu borbu, s nizom žrtava.
Na Osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine, održanom u Parizu, od 14. do 19. jula, o 100. godišnjici pada Bastilje, odlučeno je da se 1. maj nadalje, širom sveta, obeležava kao Međunarodni praznik rada.
U Srbiji, Praznik rada, 1. maj je prvi put obeležen 1893. godine, okupljanjima i protesnim skupom u Beogradu.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari