
Nikola Tesla: Naučnik koji je stvarao budućnost
Njegov životni put otkrivaju beogradski Muzej i direktorka Ivona Jevtić

Umro je pre gotovo osam decenija, ali se njegovo ime pominje svakodnevno. Jer, reč je o naučniku koji je stvarao budućnost. Naizmenična struja i bežični prenos su pronalasci bez kojih se ne bi mogao zamisliti savremeni svet. U najkraćem, jedan od najvećih naučnika svih vremena – Nikola Tesla. To nije teško dokazati.
Teslini indukcioni motori i polifazni sistem, osmišlјeni u 19. veku dali su snažan impuls razvoju industrije. U međuvremenu, elektroenergetski sistem se razvijao u pravcu proizvodnje mnogo veće snage, korišćenjem novih izvora energije, ali osnovni princip proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije nisu se menjali, kaže nam na početku priče, direktorka Muzeja Nikole Tesle Ivona Jevtić sa kojom smo razgovarali o životu i radu velikog naučnika, ali pre svega o neprolaznosti njegovog dela.
– Današnje tehnologije i dalјe koriste Tesline koncepte vezane za radio prenos i dalјinsko upravlјanje, a Tesla je prvi naučnik koji je u svojim patentima formulisao logičko „i“ kolo koje je danas deo svih računara.

Profimedia
Zna se da je Teslin pionirski rad u oblasti bežičnog prenosa energije prekinut zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali njegovi eksperimenti u oblasti bežičnog prenosa signala bili su prvi korak ka kasnijem razvoju u ovoj oblasti.
– Iako neke od ideja nije mogao da realizuje u vremenu u kom je živeo, posebno su interesantni Teslini tekstovi koji najavlјuju budući tehnološki razvoj u oblasti bežičnog prenosa i komunikacija i u kojima je Tesla, gotovo nepogrešivo, predvideo savremeni globani razvoj ovih tehnologija, kaže nam direktorka Muzeja.
Pročitajte još:
Živeo je asketski i stvarao velika dela za čovečanstvo. Zato je Tesla inspiracija mnogim savremnim naučnicima koji su svoj život posvetili sličnom cilju.
– Tesla je pisao o tome da napori čoveka ne smeju biti usmereni samo na sopstveno blagostanje, već i na napredak čovečanstva, što uz njegovu marljivost i skromnost, govori o Tesli kao istinskom humanisti čiji nedosanjani snovi inspirišu mnoge naučnike.
Celu ovu priču potkrepljuju originalna dokumenta i Teslini predmeti koji su u Beograd stigli iz Amerike.
– Muzej je ustanova koja čuva Teslinu zaostavštinu, ali se i trudi da pruži podršku u istraživanjima koja se zasnivaju na Teslinim izumima i da prati savremena naučna dostignuća. Čini se da je Teslino ime danas, ne samo u naučnom, već i u poslovnom svetu, postalo sinonim za velike vizije i proizvode koji donose nova tehnološka rešenja. Činjenica da električni automobili, super računari i drugi proizvodi nose njegovo ime govori u prilog tome da je Teslino delo veoma inspirativno iako je od njegovih najvećih naučnih uspeha prošlo više od sto godina.

Promo/Muzej Nikole Tesle
Muzej Nikole Tesle osnovan je davne 1952. godine sa ciljem da čuva sećanje na njegovo delo.
– Posle smrti Nikole Tesle, staranje o njegovoj imovini je prema sudskoj odluci američkih vlasti iz januara 1943. godine, pripalo Savi Kosanoviću, sinu Tesline najmlađe sestre Marice. Zalaganjem Save Kosanovića 1951. godine su svi lični predmeti i spisi Nikole Tesle preneti u Beograd. Juna 1952. godine, Teslina zaostavština je preneta u „Genčićevu vilu“ u tadašnjoj ulici Proleterskih brigada 51 (danas Krunska ulica), u kojoj se i danas nalazi muzej.
Muzej Nikole Tesle u Beogradu je otvoren za javnost 20. oktobra 1955. godine i bio je prvi tehnički muzej u Jugoslaviji. Godinu 1957. možemo smatrati početnom godinom delatnosti Muzeja Nikole Tesle jer je tek tad, urnom koja je doneta u muzej, bila upotpunjena stalna postavka.

Profimedia
Na predlog Saveta za nauku i kulturu Vlade, vlada FNRJ donela je 5. decembra 1952. godine Rešenje o osnivanju Muzeja Nikole Tesle. Ovo rešenje potpisao je Josip Broz Tito.
1956. godine Josip Broz Tito napisao je u muzejskoj knjizi utisaka:
„Sa divljenjem prema geniju velikog sina naših naroda i sa blagodarnošću za bogato nasljeđe njegovog uma kojeg je ostavio čovječanstvu.
Tito, 11.07.1956.“
U muzeju Nikole Tesle danas se nalazi najveći deo njegove zaostavštine
– Muzej Nikole Tesle je jedinstvena institucija nauke i kulture u Srbiji, a i u svetu. Jedini je muzej koji čuva originalnu ličnu zaostavštinu Nikole Tesle. Poseduje izuzetno vredne kolekcije Teslinih dokumenata, knjiga, časopisa i predmeta. Sve dragocene beleške i proračuni, laboratorijski dnevnici, planovi i crteži, kao i Tesline fotografije danas se čuvaju u Muzeju. Interesantni su i Teslini lični predmeti koje je svakodnevno koristio, predmeti iz njegove sobe u hotelu Njujorker i sačuvane knjige i časopisi.

Promo/Muzej Nikole Tesle
Osim pomenutih predmeta koji su deo stalne postavke Muzeja, u depoima se čuva i Teslina lična biblioteka.
– Posebna pažnja se posvećuje čuvanju svih muzejskih predmeta u adekvatnim mikroklimatskim uslovima, u skladu sa najvišim muzeološkim standardima i standardima bezbednosti. Takođe, kontinuirano se radi na konzervaciji dokumenata i predmeta iz Tesline zaostavštine kako bi se sprečila oštećenja koja nastaju protokom vremena, pogotovo na predmetima izrađenim od organskih materijala.
Muzej Nikole Tesle jedini je u Srbiji ispred koga turisti čekaju u redovima da uđu. Samo prošle godine kroz muzej je prošlo 150.000 posetilaca iz zemlje i sveta.
– Za turiste iz celog sveta Muzej Nikole Tesle je nezaobilazna tačka na mapi Beograda, a često ga posećuju i strani novinari, predstavnici tur-operatera i televizijske kuće koje žele da predstave turističku ponudu Beograda.

Promo/Muzej Nikole Tesle
Muzej Nikole Tesle sa svojim putujućim izložbama širom sveta izaziva veliku pažnju
– U protekle dve godine, koliko sam direktor Muzeja Nikole Tesle, organizovane su mnoge gostujuće izložbe. Posebno značajne i posećene bile su izložbe u gradu Hofu u Japanu, u Nikoziji na Kipru, kao i izložba u Buenos Ajresu održana u februaru ove godine. Najznačajnija i organizaciono najzahtevnija je bila izložba u Milanu. Ova izložba je najveća koju smo do sada organizovali, na 1200m2, a koja je zabeležila rekordan broj poseta i na koju smo vrlo ponosni. Velikim brojem eksponata kao i prezentacijama specifičnih prostora kao što su Teslina laboratorija u Koloradu, soba 3327 iz hotela Njujorker u kojoj je Nikola Tesla živeo i digitalnom aplikacijom laboratorije na Long Ajlendu, kao i mnogim drugim eksponatima, uspeli smo publici da približimo vreme u kojem je Tesla živeo i stvarao. Vrlo zapažena izložba postavljena je i u Atini u Muzeju antičke grčke tehnologije « Kotsanas » koja je i dalje otvorena za posetioce. Pripremamo nekoliko novih izložbi, a najvažnijii projekat za sledeću godinu je velika izložba u Barseloni, kaže nam Ivona Jevtić.
– Sve ove izložbe rezultat su dugotrajnog procesa organizacije i opsežnih priprema kroz saradnju sa najprestižnijim institucijama, muzejima i naučnim centrima širom sveta.

Profimedia
Nikola Tesla bio je veliki vizionar. A šta nam otkriva pogled u budućnost, kada je reč o njegovom Muzeju?
– Velika je čast i odgovornost voditi brigu o čuvanju zaostavštine najznačajnijeg naučnika svih vremena srpskog porekla i njenom predstavljanju javnosti. Muzej ulaže napore da svi posetioci i istraživači dobiju priliku da prodube znanje o Nikoli Tesli, jedinom pripadniku slovenskih naroda čijim je imenom nazvana jedinica u svetskom sistemu mera i čija je zaostavština danas pod zaštitom Uneska, kao vežan deo svetskog kulturnog blaga.

Privatna arhiva/Ivona Jevtić
– Kao direktorka ovako važne ustanove kulture, smatram da je rad na obezbeđivanju uslova za čuvanje Tesline zaostavštine jednako važan kao i rad na njenom proučavanju, dokumentovanju, digitalizaciji i publikovanju. U narednom periodu, rad Muzeja će i dalje biti usmeren ka predstavljanju Teslinog dela kroz bogatu izložbenu delatnost, a planirani su i programi namenjeni najmlađima. Očekujemo da će izložbena aktivnost biti još prisutnija na međunarodnom polju, i da ćemo imati dodatnu podršku prilikom predstavljanja ovog dragocenog dela kulturne baštine Srbije, zaključuje direktorka Muzeja Nikola Tesla Ivona Jevtić.
Pročitajte još:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari