aktuelno

Najdugovečniji i najmanje gojazni, a nije sve do genetike: Primenite japanski metod kada je hrana u pitanju

29.04.2025

06:38

0

Autor: K. O.

Ključ je u mineralu koji telo ne proizvodi

Najdugovečniji i najmanje gojazni, a nije sve do genetike: Primenite japanski metod kada je hrana u pitanju
Copyright Freepik

Japanci su među najdugovečnijim narodima na svetu. Prema izveštaju World Population Prospects 2024 Odeljenja za ekonomske i socijalne poslove Ujedinjenih nacija, očekivani životni vek u Japanu za rođene 2024. godine iznosi 84,7 godina. Ova vrednost svrstava Japan među zemlje sa najvišim očekivanim životnim vekom na svetu.

Globalni prosek, koji uključuje sve zemlje, iznosi 73,30 godina.

Ishrana stanovnika Japana je zasnovana na ribi i plodovima mora. Riba je bogata jodom i omega-3 masnim kiselinama.

Nisu samo geni presudni, jer kad se presele na zapad, češće oboljevaju, isto kao i zapadnjaci. Tajna za dobro zdravlje i dug život je u ishrani.

Jod u ishrani doprinosi:

Stabilnoj funkciji štitne žlezde – Japanci redovno unose hranu bogatu jodom ( alge poput nori, kombu i wakame), a imaju nizak procenat hipotireoze i bolesti štitnjače.

Prevenciji mentalnih i fizičkih poremećaja - dobar nivo joda može da spreči kretenizam (kod novorođenčadi), kašnjenje u razvoju mozga, poremećaje pažnje i depresiju. Japanci beleže nisku stopu ovakvih stanja, naročito u poređenju sa zemljama gde su deficiti joda češći.

Utiče na zdrav metabolizam i nižu stopu gojaznosti - zdrava štitna žlezda jednako je zdrav metabolizam što je jednako manje gojaznosti. Japanci  imaju znatno nižu stopu gojaznosti nego mnoge zapadne zemlje.  

Najdugovečniji i najmanje gojazni, a nije sve do genetike: Primenite japanski metod kada je hrana u pitanjuFreepik
 

Doktor David Deri rekao je da je jod najbolji antibiotik i antivirotik. U kontekstu činjenice da većina bolesti ili započinje ili se nastavlja upalama koje uzrokuju bakterije i virusi, onda je ovo važna informacija. 

Naime, svakih 17 minuta krv ponovno cirkuliše kroz tkivo štitne žlezde, u kojem će, ako postoji dovoljna količine joda, bakterije i virusi biti uništeni.

Ljudsko telo ne može skladištiti jod, pa je stoga neophodno da se svakodnevno unosi.

Najdugovečniji i najmanje gojazni, a nije sve do genetike: Primenite japanski metod kada je hrana u pitanjuUnsplash
 

Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrastao čovek, da bi izmirio dnevne potrebe za jodom treba da unosi oko 150 mikrograma joda, ali se preventivno dejstvo postiže tek unošenjem većih količna. Opasnosti od toga da ćete uneti previše joda nema, jer ne treba zaboraviti da ljudi u Japanu konzumiraju dnevno 12 miligrama joda, što je desetostruko više od preporuke SZO.

Sledimo primer Japanaca! Povećajmo unos joda kroz hranu i vodu!

BONUS VIDEO:

 

 

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike